Osobe s invaliditetom trebaju prilagođen interijer

Svi mi imamo posebne potrebe, samo neki od nas imaju invaliditet. Jedina je razlika što se iste potrebe zadovoljavaju na drugačiji način, u skladu sa svojim mogućnostima. Tijekom života osobe s invaliditetom stječu različite adaptivne mehanizme koje svakodnevno koriste kako bi nezavisno i jednako sudjelovali u različitim društvenim procesima i odnosima.

Osobe s invaliditetom također žele živjeti u lijepo uređenim i kvalitetnim kućama. Međutim, prepreke koje s kojima se pri tome susreću nemale su.  Jer , osobe s invaliditetom, osobito one koje koriste invalidska kolica, trebaju prostor prilagođen svojem načinu kretanja i svojim potrebama.

Treba to imati na umu osobito prilikom gradnje nove kuće ili adaptacije prostora za koji se zna namjena i za koji se znaju budući korisnici.

Elementi neovisnog života za osobe s invaliditetom

Za osobe s invaliditetom prepreka nisu samo stepenice niti otežan pristupu objektu. Kuća ili stan u kojem će živjeti takva osoba mora zadovoljiti mnoge tehničke pojedinosti kako bi bio pogodan.

U Pravilniku o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (N.N. br. 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12) Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja, navedeno je kako takav objekt  „mora sadržavati elemente neovisnog življenja“.

Koje su to tehničke karakteristike koje smještaj mora zadovoljiti za prilagodbu osobama s invaliditetom?

U nastavku pročitajte dio propisa vezanih uz opremanje kuća, stanova i interijera općenito, pa i turističkih apartmana, za osobe s invaliditetom.

Interijeri i eksterijeri prilagođeni osobama s invaliditetom

Prostor za osobe s invaliditetom mora biti u prizemlju objekta ili na etaži koja ima jednostavan pristup izlazu. Ukoliko je tako nešto nemoguće osigurati jer se, primjerice, radi o adaptaciji stana na katu, tada se za savladavanje visinskih razlika koriste tzv. elementi pristupačnosti: rampe, stubišta, dizala, vertikalne podizne ili koso podizne sklopive platforme. Ti elementi i njihovi tehnički detalji propisani su spomenutim Pravilnikom.

Unutrašnjost kuće ili stana za osobe s invaliditetom traže, također, posebne uvjete poput izvanserijske širine vrata na prostorijama, veći i širi prostor komunikacije, prilagođene visine uporabnih površina i slično. Detalje donosimo u nastavku teksta!

Ulazna vrata, pragovi, hodnik

Za kuće i stanove u kojima žive ili borave osobe s invaliditetom propisana širina ulaznih vrata iznosi 110 cm. Ostala vrata interijera trebaju imati širinu od najmanje 80 cm, osim za WC, gdje je propisana širina od 90 cm. Pragovi unutar stana moraju biti zaobljeni i ne viši od 2 cm, dok je najbolje da su podovi svih prostorija u istoj ravnini. Hodnik mora biti širok najmanje 150 cm.

Unutar kuhinje i toaletnog prostora dio slobodan od namještaja i namijenjen komunikaciji mora biti promjera minimalno 150 cm kako bi se slobodno mogla okretati invalidska kolica, dok prostor za kretanje oko namještaja u WC-u mora biti širok najmanje 90 cm, a u kuhinji 120 cm.

Toaletni prostor

Vrata WC-a moraju biti široka najmanje 90 cm s otvorom prema van i s mehanizmom za otvaranje vrata izvana u slučaju poziva upomoć.

WC školjka treba biti visoka od 45 do 50 cm s držačima za ruke 90 cm dugačkim, postavljenima na zid 80 do 90 cm iznad poda. Od dva držača, najmanje jedan mora biti preklopni. Prostor između ruba WC školjke i nasuprotnog zida mora biti najmanje 65 cm.

Vodokotlić treba postaviti na visinu od 70 cm od površine poda ili mora imati senzorsko puštanje vode u školjku.

Umivaonik, prema propisu, treba biti širok najmanje 50 cm i postavljen na visinu od 80 cm.

Donji rub ogledala mora biti na visini od 100 cm, a vješalica za odjeću na 120 cm.

Na visini od 60 cm trebao bi biti alarm s prekidačem ili vrpcom za povlačenje.

Slavina mora biti s jednoručnom miješalicom ili senzorska.

Od ulaznih vrata objekta do WC-a mora voditi taktilna traka s perforacijama u smjeru vođenja široka najmanje 40 cm.

Kupaonica

Prostor za tuširanje je jednostavnijih zahtjeva od postavljanja kade u čijem slučaju osim dimenzijskih propozicija, trebate ugraditi i dizalo za kadu.

Prostor za tuširanje treba biti bez pregrade s postavljenim držačima za ruke na visini od 75 cm i preklopnim vodootpornim sjedalom na visini od 45 do 50 cm.

Od ostale opreme, u kupaonici se moraju nalaziti umivaonik, ogledalo, slavina, vješalica, alarm, WC školjka, te vodokotlić prema ranije navedenim uvjetima i veličinama.

Kuhinja

U uređenju kuhinje i njenoj prilagodbi osobama s invaliditetom treba voditi računa da je slobodna radna ploha duga najmanje 90 cm.

Radna ploha, sudoper i površina štednjaka trebaju biti izvedene u obliku konzole s dubinom pristupa od najmanje 50 cm, gornjom plohom na visini od najviše 85 cm i pogledom na visini od najmanje 70 cm.

Donji elementi u kuhinji moraju biti na izvlačenje, dok gornji viseći elementi trebaju biti postavljeni s donjim rubom na visinu od 120 cm od poda.

Spavaonica

Za spavaonicu širina vrata mora biti najmanje 80 cm.

Slobodan prostor unutar spavaonice mora biti promjera 150 cm kako bi se slobodno mogla okretati invalidska kolica, dok prostor za kretanje oko namještaja mora biti širok najmanje 90 cm.

Ostale prostorije

Ove mjere vrijede i za ostale prostorije, odnosno za njihov namještaj.

Radni stol, primjerice, mora biti s dubinom pristupa od najmanje 50 cm, gornjom plohom na visini od najviše 85 cm i pogledom na visini od najmanje 70 cm.

Sve prostorije u kući ili stanu moraju imati vrata i prostore s istaknutim kvakama za jednostavno rukovanje na visinama od 90 cm za vrata, a za prozore u rasponu od 90 do 120 cm.

Gdje postaviti  električne instalacije

Osobama s invaliditetom treba prilagoditi i električne instalacije, pa tako „speakerphone“ ili tzv. parlafon valja staviti na visinu od 110 do 120 cm sa svjetlosnom oznakom.

Prekidači za svjetlo, zvonce i utičnice najbolje je postaviti na visini od 90 do 120 cm, a u kuhinji je obavezno postaviti i jednu utičnicu odmah iznad radne plohe.

Preporučljivo je svu opremu električnih instalacija izvesti u kontrastu sa bojom zidova.

Što se razvodne ploče tiče, ona mora biti postavljena s gornjim rubom na visini od 90 do 120 cm.

Iako se na prvi pogled može činiti da su tehnički zahtjevi brojni, radi se zapravo tek o sitnim preinakama i montaži namještaja i uređaja na propisane pozicije koje bi olakšale korištenje kuće ili stana osobama s invaliditetom.

Tih istih propisa trebali bi se držati i vlasnici apartmana koji bi svoje prostore željeli iznajmljivati sve većem broju turista s invaliditetom koji putuju na odmor u Hrvatsku i traže upravo takve prostore prilagođene njihovom načinu života.

Ostale objave iz kategorije