Graditi kuću u današnje vrijeme – da ili ne?

◂ Povratak na listu članaka

Anketa o gradnji kuća u Hrvatskoj

Što je istina, gradimo li više uopće?

Ipak se…GRADI!

Tijekom 2015. i 2016. godine posjetitelji internetske stranice gradnjakuce.com imali su priliku sudjelovati u istraživanju kojem je cilj bio ustanoviti trendove u gradnji kuća u Hrvatskoj.

U KOJU SKUPINU VI SPADATE?

%

Grade kuću

%

Ne grade kuću

On line anketa se sastojala od nekoliko tematskih pitanja sa ponuđenim odgovorima.

Konkretno, pitanja su bila usmjerena prema doznavanju podataka o tome koliko se ljudi odlučuje graditi kuću u današnjem vremenu, koliko tek planira, a koliko o tome razmišlja ili ne razmišlja.

Također, istraživače je zanimalo koje rješenje stambenog pitanja imaju ispitanici sada, žive li već u vlastitom prostoru ili iznajmljenome, te kakav je taj prostor, radi li se o kući ili stanu.

 

BROJ SUDIONIKA U ANKETI

Na kratak upitnik odazvalo se 1.736 ljudi od kojih 276 nije do kraja ispunilo sva polja ankete (15,9 %).

U potpunosti je upitnik ispunilo 1.460 ljudi, odnosno 84,1 % sudionika u istraživanju.

Neki od podataka prikupljenih istraživanjem pokazuju slijedeće:

Od onih koji su odgovorili na sva pitanja 71,5 % osoba, odnosno obitelji, u vrijeme istraživanja gradilo je kuću ili se na taj korak ozbiljno spremalo prikupljajući potrebnu dokumentaciju, kupujući zemljište, pronalazeći materijal gradnje i izvođače.

Njih 28,5 % izjasnilo se kako ne gradi.

Oni koji grade – kakvu kuću grade?

%

Kuća klasičnog tipa

%

Kuća od prirodnih materijala

%

Kombinacija materijala

Od onih kod kojih je gradnja bila u toku, 45,5 % odlučilo se na kuću klasičnoga tipa od materijala poput opeke ili betona, u skladu sa važećim hrvatskim standardima.

36 % ljudi izjasnilo se kako kuću grade od prirodnih materijala poput drva ili porobetona,

dok je 18,5 % ispitanika odlučilo svoj dom sagraditi u kombinaciji materijala poput čelika, lijevanog betona i stakla.

One koji nisu u postupku gradnje vlastitog doma teme uređenja interijera i eksterijera, ipak, zanimaju. Najveći interes pokazali su ljudi koji žive u vlastitome stanu u stambenoj zgradi, njih 37 %.

Iza njih, o temama vezanim uz uređenje doma, čitati vole ljudi koji žive u vlastitoj kući, njih 30,3 %, pa oni koji su u roditeljskoj kući 24,8 %, dok je najmanje interesa za uređivanje doma (7,9 %) izrazila populacija koja živi u iznajmljenim prostorima.

Što nam anketa pokazuje?

Uzevši u obzir kako na stranicu gradnjakuce.com ponajviše dolaze ljudi koji grade ili planiraju graditi kuću, ne čudi i veliki postotak potvrdnih odgovora na pitanje o gradnji. A kako je riječ, u konkretnim brojkama, o više od 1.000 ljudi, što nije zanemariv podatak, ne može se olako reći kako se u Hrvatskoj ne gradi.

Dakle, ipak se gradi. I to ne malo!

Riječ je o više od 1.000 obiteljskih kuća koje su bile u nekoj fazi planiranja i gradnje u 2015. i 2016. godini!

Također, može se zaključiti kako klasičnom načinu gradnje koji koristi opeku i lijevani beton, a koje je uobičajeno u Hrvatskoj barem zadnjih 70-ak godina (u ovoj kombinaciji, jer opeka se duže koristi), „za vrat pušu“ neki novi, suvremeni materijali sa karakteristikama primjerenim današnjim zahtjevima gradnje, te oni koji su ekološki.

Graditi s Ytongom znači graditi s prirodnim materijalom

Više od trećine graditelja odlučilo je, tako, svoje domove sagraditi porobetonom ili drvenim materijalom ili nekom sličnom kombinacijom.

To nije neobično jer se u javnosti već puno govori o prednostima, a i važnostima takve gradnje. To je tzv. zelena gradnja, koja štedi kućni proračun i koristi obnovljive izvore energije kao „budućnost“ koja je već prisutna.

Upotrebu takvih, modernih i efikasnih materijala podupire i Vlada RH dajući poticaje za njihovu upotrebu kod poboljšanja energetske učinkovitosti objekata u Hrvatskoj.

Način života u bivšoj državi i masovna gradnja individualnih stambenih objekata, pa i kolektivnih, te novi građevinski bum krajem 90-ih i početkom 2000-ih godina u Hrvatskoj, doveo je do situacije u kojoj većina ljudi srednje i starije generacije ima riješeno stambeno pitanje, bilo u obliku vlastite kuće ili roditeljske u koju se, etažiranjem, smjestilo nekoliko generacija, bilo u obliku vlastitog stana u urbanome prostoru.

Kolike su te kvadrature prostora, jesu li one zadovoljavajuće ili su samo posljedica kreditnih (ne)mogućnosti građana, tema je za neko drugo istraživanje.

No, postoci pokazuju kako više od 60 posto ljudi živi u roditeljskoj kući, dok njih manje od 4 posto ima vlastitu kuću.

Stanove posjeduje oko četvrtine ispitanika koji su se izjasnili da ne grade, a za krov nad glavom nekome stanodavcu rentu plaća oko 9 posto anketiranih.

Baš ovi potonji najmanje su zainteresirani za čitanje o temama uređenja doma što ne čudi jer se osoba koja privremeno živi na nekome mjestu ne želi upuštati u dodatni trošak uređenja stana, a pitanje je i kako bi na manje ili veće građevinske, odnosno ličilačke zahvate gledali iznajmljivači.

Za teme uređenja interijera i eksterijera najviše su zanimanja pokazali vlasnici stanova. U tome, također, ima logike. Naime, rijetke su hrvatske obitelji koje žive u primjerenoj kvadraturi stana propisanoj za broj članova obitelji. Najčešće je stambenih kvadrata premalo!

 

Pa ako je već tako, a do veće je kvadrature teško doći, zbog financija najprije, onda ćemo si ovaj prostor koji nam je na raspolaganju pokušati urediti tako da nam bude što ugodnije, ljepše, modernije i „in“.

S punim pravom!

◂ Povratak na listu članaka

Pitajte YTONG stučnjaka