Loft je za one koji vole art i industriju

◂ Povratak na listu članaka

Što je loft?

To nije samo prostor. To je umjetnost i stil života.

A da bi umjetnost opstala, kažu oni koji imaju znanja i iskustva, potrebne su tri stvari: mecene (sponzori, rekli bi mi danas), marketing i jeftin najam prostora.

Upravo ove imenice naglašene kao tri važne točke obilježile su transformaciju zapuštenih industrijskih potkrovlja u stambene jedinice avangarde. Počelo je u New Yorku sredinom 20. stoljeća. Nekada su to bile industrijske gradske četvrti, zapuštene i pomalo opasne, a danas su simbol modernog, skupog i prestižnog gradskog prostora: neodoljivi loftovi!

 

Loft kao simbol slobode bez pregradnih zidova

 

O tome kako i sami možete oblikovati svoj vlastiti loft uz pomoć Ytong materijala pogledajte ovdje, a u nastavku donosimo još zanimljivih detalja o loftovima, tako poželjnim prostorima u starim industrijskih halama!

 

Loft kao iz Hollywooda

Sama riječ loft označava prostor direktno ispod krova, namijenjen skladištenju ili određenoj funkciji u industriji. Popularizacija stambenih jedinica specifičnih karakteristika donijela mu je novo značenje. Danas, loft je veliki, nepodijeljen i otvoren prostor potkrovlja u kome se živi pod vidnim krovnim gredama, elementima konstrukcije, visokim tavanicama i s obaveznim prostranim, pa i visokim, prozorima.

Dok tavan zauzima čitav zadnji kat objekta, loft sažima nekolicinu prostorija i često sadrži i galerijske nivoe, čineći stanovanje u njemu još privlačnijim. Mnogi hollywoodski filmovi nezamislivi su bez atraktivnih i neobičnih stanova ogromnih prozora, gdje moderan namještaj vješto kontrira ogoljenim zidovima. Nezamisliv je i razvoj avangardne umjetnosti, kao i sam vrh modernog stanovanja, bez života u loftu.

O vrlo poželjnom industrijskom stilu uređenja lofta, kao i o ostalim stilovima u interijeru informirajte se ovdje.

 

Počelo je skvotiranjem Manhattana

Loftovi vuku korjene iz mračnih ulica New Yorka, dok je SoHo još bio kvart u koji se ne zalazi. Donji Manhattan su početkom prošlog stoljeća činili proizvodni pogoni, skladišta, industrijska postrojenja, terminali i klaonice.

Industrija se tada polako izmješta, a moderno slikarstvo osvaja sve veća platna. Skulptori, plesači, slikari, avangardni i konceptualni umjetnici, u potrazi za nesputanim prostorom silaze u mračne ulice Manhattana i naseljavaju suncem okupane hale starih postrojenja. Bez zidova, s mnoštvom slobode, potpuno ilegalno. Uz minimalna ulaganja i zahvate, napuštene prostorije SoHoa pretvaraju u svoje domove, umjetničke studije, improvizirane galerije i sve što umjetnost od prostora traži.

 

Za loft je najpoželjniji industrijski stil interijera
Manjak potražnje znači veoma jeftin kvadrat, „stanovi“ su ogromni i umjetnici započinju transformaciju SoHoa u mjesto o kome čitav svet ubrzo sanja. Krajem šezdesetih, osniva se SoHo Artist Association, sa ciljem da se poboljšaju uvjeti stanovanja, i aktivno se radi na sigurnosti u okruženju. Kvart je doživio transformaciju, ogromni potkrovni prostori nekadašnjih industrija i proizvodnje postaju legalni za život. Nedugo zatim, loftovi kao stambena tipologija osvajaju svijet.

 

Art i slobodan duh umjetnika

Razvoj loftova odredio je da oni postanu mnogo više od uređenja stambenog prostora. U svom nastanku simbolizirali su slobodan duh, srednju klasu koja neustrašivo osvaja nove prostore i napušta udobnost klasičnog stanovanja zbog drugačijeg životnog stila.

Veliki nesputani prostori služili su i drugim zainteresiranim ljudima,  ne samo modernim umjetnicima koji su željeli izaći van zadanih prostornih granica. Naime, kako su loftovi izuzetno pogodni za organiziranje dobrih zabava, postali su neizostavni dio boemskog života i ludog partijanja New Yorka.

 

Od hale do skupog stana

Legalizacijom i popularizacijom loftova pristiže i kapital. Odvija se proces gentrifikacije, pri čemu novi artistički pokret privlači investicije, ali ga te iste investicije potom istiskuju. Naime, cijene stanovanja u tim kvartovima vrtoglavo rastu. Loftovi sa svojim ogromnim kvadraturama od jeftinog, nužnog i jedinog mogućeg stanovanja umjetnika, postaju stvar prestiža. Osvajaju svjetsko tržište nekretnina.

Stara postrojenja su brojno ograničena, pa se grade novi objekti na čijim se vrhovima unaprijed planiraju i grade moderni loftovi. Iako sasvim novoizgrađeni, mnogi zadržavaju simbolične karakteristike originalnih – vidljive krovne grede i ventilacijski kanali, ogoljeni zidovi i stupovi, i naravno, dominantni prozori.

Ipak, sve je više i onih koji se od klasičnih stanova razlikuju samo po kvadraturi, visokim tavanicama i nepostojanju pregradnih zidova. Nekadašnjih 100-tinjak dolara mjesečno za 120 m2 zamijenila je cifra od preko 10.000 dolara za jedan kvadratni metar, i prostranost lofta u gusto izgrađenim gradovima postala je stvar prestiža.

 

Prednosti stanovanja u loftu

Loftovi kao moderan oblik stanovanja nezamislivi su i bez specifičnog uređenja. Velike zidne površine od opeke u kombinaciji sa čeličnim elementima konstrukcije ili vidljivim ventilacijskim kanalima, „prirodni“ beton i drveni pod unedogled – to su karakteristični detalji lofta. Toplina prirodnih materijala u kombinaciji sa hladnim momentima čelika i stakla rijetko koga ostavljaju ravnodušnim. Velike nesputane podne i zidne površine savršen su partner komadima modernog namještaja.

 

VRSTE LOFTOVA

Razlikujemo dvije vrste loftova.

„Hard“ loftovi nasljednici su nekadašnjih postrojenja i nalaze se na vrhu starih zdanja.

„Soft“ loftovi stvaraju se zajedno sa novim zgradama i nisu rezervirani samo za najviše katove.

 

Loftovi su, u pravilu veći prostori, bez jakih unutrašnjih podjela. U loftu se boravi u prostoru bez granica koji se kupa u dnevnom svjetlu, dok pogled puca kako unutra tako i van kroz velike prozore. Sve to skupa snažan je simbol je slobode življenja.

 

Loft nije za svakog

Ideja života u loftu temelji se na prostoru i svjetlu, kao i na fleksibilnosti. Mnogi to vide kao prednost, ali mnogi i kao manu. Nepostojanje fizičkih barijera znači i manjak privatnosti. Sakrivanja od pogleda nema, kao ni zvučne izolacije. To je još jedan od razloga zašto su loftovi postali simbol slobodnog i drugačijeg načina života koji fleksibilnost grli objeručke.

Velike prostorije visokih tavanica prilično je teško, pa nekada skoro i nemoguće dovoljno zagrijati. Standardno staklo po pravilu je loš izolator, i veliki prozori nose ogroman gubitak energije. Manjak zidova i sveprisutna otvorenost može značiti i oskudan prostor za skladištenje stvari. Nekadašnje pravilo života u loftu posuđeno je od života na brodu: imati samo ono što ti je potrebno!

 

Poboljšani život u loftu

Maštovitost i inovacije svele su mane loftova na minimum i još više ih popularizirale na tržištu. Nije rijetkost u novoizgrađenim (tzv. „soft“) loftovima da se spavaća zona ipak na neki način ogradi, a ulaže se i u ventilaciju i instalacije. Postoji i mnoštvo interijerskih trikova kojima se prostor uvijek može bolje iskoristiti. Paravani, idealni u tradicionalnim japanskim domovima, sjajni su i u modernim loftovima. Oblici, boje i forme paravana nemaju granica, a naročito korisne mogu biti lake pregrade koje ujedno služe i kao police ili prostor za skladištenje.

 

Otvoreni prostor lofta kao prazna knjiga

 

Trik je da se urede tako da izgledaju dobro sa svih strana. Za bolje grijanje, pored neophodne izolacije, tajna je u tome da zrak cirkulira, pa su viseći ventilatori i te kako dobrodošli.

 

Kako urediti loft

Pri odabiru boja i biranju svih elemenata namještaja, treba imati na umu da nesputanost loftova omogućava sagledavanje čitavog prostora odjednom. Stvaranje više različitih ambijenata u vizualno protočni prostor postiže se isticanjem zona u različitim koloritnim shemama, uz pomoć podnih prostirki, podnih obloga (pločice, parket i slično), stilskim varijacijama i visinskim elementima.

Za stvaranje intimnije atmosfere, kod sjedenja za blagovaonskim stolom, lounge-a, kutka za čitanje i slično, koriste se niže viseće svjetiljke. Jače, više i brojnije ili površinski veće osvjetljenje navodi na življe aktivnosti i glasniji govor, a otvorene kuhinje lofta zaista postaju srce doma.

 

A.I.R – ARTIST IN RESIDENCE

Znate li…

Nastanjivanje starih postrojenja u zgradama koje se ne održavaju i nisu ni namijenjene stanovanju, značilo je i prihvaćanje stanovitog rizika. SoHo je tada bio poznat po čestim požarima. Da bi vatrogasci znali gdje su (ilegalni) stanari i gdje trebaju najbrže reagirati, na ulazna vrata zgrada stavljani su natpisi A.I.R. – artist in residence, uz broj kata na kojemu pojedini umjetnik živi.

◂ Povratak na listu članaka

Pitajte YTONG stučnjaka