Zeleni krov na kući

Planirate li graditi obiteljsku kuću ili vas možda uskoro očekuje popravak krova na već postojećoj kući, razmislite o ideji da ozelenite svoj krov, da vratite prirodi dio koji ste joj uzeli, a uz to produljite i trajnost i izdržljivost krova.

Zeleni krov ima i poznata kuća Lipovec sagrađena od Ytonga. A zašto su odlučili staviti zeleni krov i kako su to izveli pročitajte ovdje.

Zeleni krov

Prema određenju, zeleni krov je svaki otvoreni biljem zasijan prostor od tla odvojen građevinskom ili drugom strukturom.

Uglavnom ih se može dijeliti na ekstenzivne i intenzivne, a slojevi od kojih su sazdani su organski i anorganski.

Ekstenzivni su plitki i zemlja na njima najčešće je slabije kakvoće i stoga su pogodni tek za ograničen broj biljnih vrsta i namjena, dok su intenzivni dublji, često prekriveni visokokvalitetnim humusom te pogodniji za uzgoj svih biljnih vrsta.

Zašto zeleni krov?

Zeleni krov smanjuje potrebu za grijanjem i hlađenjem, a, također, može spriječiti akumuliranje topline na krovu.

Zeleni krov je idealan za zgrade sa ravnim krovom ili kod krovova sa vrlo malim nagibom. Osim što služi kao izolacija, vrlo se lijepo uklapa u okoliš, te razbija sivilo urbanih sredina.

S obzirom na relativno visoku cijenu izvedbe, u odnosu na ostale vrste toplinske izolacije, vrijedi razmisliti i o isplativosti takvog krova.

Zeleni krov kao toplinska izolacija

Ako je dobro napravljen, zeleni krov je izvrsna toplinska izolacija s vanjske strane kuće. Osim toga takvi su krovovi lijepi jer na njima može biti travnjak, cvjetnjak ili povrtnjak. Zelen krov zimi sprečava gubitak topline, a ljeti osvježava stambeni prostor.

Zeleni krov može poslužiti i kao terasa, jer njegov nagib treba biti minimalan, toliki da voda može otjecati.

Ovisno o statici objekta, treba paziti i na težinu zelenog krova. Postoje oni gdje je sloj zemlje debeo čak pola metra, do onih s vrlo tankim slojem zemlje. A može se staviti i šljunak ili bale slame iz kojih s vremenom krene vegetacija, prvo gljive, a potom žitarice iz zaostalih sjemenki u balama. Bale s vremenom strunu, pa ostane organski materijal pogodan kao izolator. Slama se uglavnom koristi za krovišta na gospodarskim objektima.

O još nekim prednostima zelenih krovova čitajte ovdje!

Zeleni krov i na kosini

Već smo istaknuli kako su za ovakav način gradnje ili preuređenja pogodni ravni krovovi te kosi s nagibom do 20-ak stupnjeva, čija nosivost dozvoljava dodatni teret otprilike 100 do 300 kg po m2, a na intenzivno ozelenjenim krovovima i više.

O tome kolika je debljina supstrata u koji se sadi bilje ovisi i težina krova.

Blagodati zelenog krova

Vegetacija na krovu apsorbira prašinu i štetne plinove. Zelenilo djeluje na mikroklimu, što je posebno važno u ljetnim mjesecima. A biljke pročišćavaju i oplemenjuju zrak koji ljudi udišu.

Istraživanja su pokazala da su klimatske vrijednosti prostorija ispod ozelenjenog krova izjednačene s prostorijama u prizemlju zgrada. Zeleni krov smanjuje dojam pregrijavanja ljeti jer povećava vlažnost zraka i daje toplinsku zaštitu. Ozelenjivanjem krovova stanari ljeti štite potkrovne prostore od pregrijavanja.

Pod kvalitetno ozelenjenim krovom se ne osjeća tipična ljetna sparina u potkrovljima, koja čini rad i život u takvim prostorima teškim.

Takvi krovovi mogu biti dobar nadomjestak za sve manje zelenila na tlu, globalno i lokalno pridonose poboljšanju mikroklime, a time i ugodnijoj i zdravijoj okolini u kojoj živimo.

Zelenilo kao zvučna izolacija

Upijanjem zračnog zvuka zelenilo na krovu smanjuje njegov prijenos u potkrovne prostore, pa se tako poboljšava i zvučna zaštita prostorija. Tako se ozelenjavanjem krovova život može učiniti ugodnijim u zgradama i obiteljskim kućama koje su blizu zračne luke, tvornice, diskoteke.

Zelenilo na krovu smanjuje i utjecaj elektromagnetskih valova koje emitiraju prijenosne radiostanice i mobilni telefoni. A što se financija tiče, iako je u startu možda skuplji, zelenim krovom štedi se na održavanju same zgrade ili obiteljske kuće.

Zeleni krov zadržava oborinske vode pa usporava njihov dotok u kanalizaciju, a također štiti hidroizolaciju na krovu od starenja pod utjecajem sunca, velikih temperaturnih razlika i mehaničkih oštećenja. Tako se višestruko produljuje njezin vijek trajanja.

I na saniranim zgradama zeleni krov poboljšava učinak postojeće toplinske izolacije, čime se može uštedjeti 3 do 10% na računima za grijanje zimi, ali i na troškovima klimatizacije ljeti.

Ovisno o vrsti zelenog krova, u okviru krovnog sustava može se zadržati i do 90 posto prosječnih godišnjih oborina. Veći se dio vode disanjem biljaka i isparavanjem iz supstrata vraća u prirodni tok kruženja vode. Preostali višak vode odvodi se s krova s vremenskim zakašnjenjem.

Na taj način godišnje u sustav odvodnje oborinskih voda stiže i preko 50 posto vode po četvornom metru zelenog krova manje.

Na zelenim krovovima mogu rasti trave, sedumi, grmovi i drveće. S ekstenzivnim krovovima manje je brige, treba pregledati slivnike, oplijeviti korov, prihraniti ili zamijeniti biljke. Intenzivne krovove održava se kao i svaki vrt – zalijeva, orezuje kosi. To je dio uobičajenih aktivnosti na krovnim vrtovima na kojima ljudi i borave.

Zeleni krov kao tvornica energije

S obzirom da krov obično zauzima dosta veliku površinu, time je idealan za montažu solarnih kolektora ili fotonaponskih ćelija, a posebno u krajevima s velikim brojem sunčanih sati.

Među zelenilo i biljke može se postaviti sustav kolektora i fotonaponskih ćelija, a pravilnim projektiranjem i postavljenjem ostvaruju se značajne uštede u potrošnji toplinske i električne energije. Ne treba zaboraviti da se sunčeva energija oslobađa i za vrijeme oblačnih i maglovitih dana.

Umjesto uobičajenog načina postavljanja fotonaponskih ćelija na gotovi krov, sve češća je pojava izrade pokrova s već ugrađenim fotonaponskim ćelijama (solarni crijep ili solarna šindra).

Prednost pokrova sa integriranim ćelijama je manja težina u odnosu na montažu dodatnih panela na postojeći pokrov, te time i manja cijena krova (ako je u pitanju novi krov). Ova rješenja su još uvijek u početnom stadiju i uglavnom su u primjeni u razvijenim zemljama.

Naravno, kod donošenja odluke o ovoj vrsti krova treba voditi računa o klimatskim prilikama te orijentaciji objekta.

Energetska učinkovitost, koju potiču i zeleni krovovi, je imperativ današnje gradnje, a Ytong sustav gradnje o tome itekako vodi računa i uklapa se u standard.

Ostale objave iz kategorije