Krenuli smo od krova

◂ Povratak na listu članaka

Naredba s “vrha”

„Želim zeleni krov“, rekla je moja supruga. Ta je njena rečenica uvelike odredila i na neki način riješila naše tadašnje preokupacije i nedoumice, a dobro je definirala i naš svjetonazor, ne samo njenu omiljenu boju, i dovela nas tu gdje jesmo – u kući kakva se može samo poželjeti, suvremenog i atraktivnog izgleda, ali, što je još važnije, u kući koja pruža izuzetnu ugodnost za život, i nas i djece koju smo u međuvremenu dobili, a usput nam i štedi na troškovima.
Istini za volju, nismo tad još ni ušli u brak, no imali smo već desetak godina zajedničkog života za sobom u različitim stanovima prepunima manjkavosti, znali smo što želimo i, kako to već biva, našli smo se u periodu donošenja velikih odluka. Zajednički, naravno, ne kao što bi se na prvu moglo pomisliti, kao u vicu, supruga nešto poželi, ali suprugova je zadnja: „Da, draga…“

Zajedno smo, dakle, odlučili da ćemo graditi kuću, znali smo da ne želimo živjeti u stanu, ali nismo znali kakva bi ta kuća trebala biti. Jedna od prvih pretraga kuća sa zelenim krovom po tražilicama odvela nas do Ytong web stranice, a dalje je sve išlo svojim tokom, što znači da, osim definiranja želja na samom početku, treba imati i sreće. A to je dosta dobar opis stanja i emocija kad smo ugledali Ytongo niskoenergetsku kuću ravnoga zelenoga krova, koju je za Ytong projektirao profesor Ljubomir Mišćević s Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu, s velikim prozorima koji je spajaju s okolinom. To je baš to, složili smo se, valja priznati da nas je na prvu osvojila izgledom. No što je to niskoenergetska kuća?

 

U što točno ulazimo?

E, tu je već krenulo pravo istraživanje, ispitivanje, konzultiranje, da joj osim izgleda upoznamo i „dušu“. Kao i kod svakog posla, priprema je najvažnija i najduža faza. Kod nas  ona je trajala oko tri i pol godine, a kad je sve bilo utvrđeno, ispitano i odlučeno, relativno lako je bilo izgraditi kuću za samo šest mjeseci.

Niskoenergetska kuća, najkraće rečeno, jest kompaktna građevina bez toplinskih mostova, s pojačanom toplinskom izolacijom na cijeloj ovojnici, što podrazumijeva termoizolaciju podova, zidova, stropa i krova, kvalitetnu stolariju s trostrukim staklom ispunjenim plemenitim plinom i low-e premazom. Time su njene potrebe za energijom znatno smanjene u odnosu na klasičnu gradnju i prema energetskoj klasifikaciji, kao i u kućanskih aparata, spada u razrede A ili B.

U našem slučaju to je postignuto vanjskim zidovima od Ytong termobloka TB 30+, koji sam po sebi ima vrhunska izolacijska svojstva, uz dodatnu izolaciju od „dalmatinera“ debljine 15 cm, izolacijom poda ekspandiranim i elastificiraim polistirenom debljine također 15 cm, te ravnim prohodnim krovom koji se sastoji od Ytong stropa debljine 15 cm, lakog betona od 4 cm i ekstrudiranog polistirena od 30 cm, na koji još dolazi zeleni sloj od cca 15 cm.

Korak više smo saznali samostalno istražujući, na sastancima s profesorom i Ytong stručnjacima, jest pasivna kuća, energetskog razreda A+, a ona osim navedenih karakteristika niskoenergetske kuće, od koje je još kvalitetnije toplinski izolirana, pa time i zrakonepropusnija, podrazumijeva i ventilaciju s rekuperacijom zraka, jer, dok se niskoenergetska kuća provjetrava klasičnim načinom, kroz prozore, pasivna je hermetički zatvorena, poput termoboce, pa je kod nje izmjena zraka mehaničkim putem neophodna. Osim toga, pasivna kuća, kako nam je pojasnio profesor Mišćević, „jest građevina bez aktivnog sustava za zagrijavanje konvencionalnim (fosilnim) izvorima energije“.

Za pripremu potrošne vode i grijanje koristi se neki od obnovljivih izvora, a mi smo se odlučili za toplinsku crpku koja koristi toplinsku energiju zemlje, koju onda predaje sustavu za zagrijavanje vode ili sustava grijanja. Znači, s jedne strane, zahvaljujući izolacijskim svojstvima zidova i staklenih otvora ne zagrijava se dvorište, odnosno energija se ne gubi kroz zidove, prozore ili krov i ostala kritična mjesta na spojevima, a s druge, koriste se neiscrpni obnovljivi i jeftini izvori, tako da je štednja energije maksimalna, te time i štednja na režijskim troškovima.

Osim toga, zahvaljujući već spomenutoj visokokvalitetnoj stolariji na velikim prozorskim otvorima okrenutima prema jugu, što je također jedan od osnovnih uvjeta za niskoenergetsku i pasivnu kuću, i zimi se, ako je imalo sunčan dan, na pasivan način koriste dobici od sunčeva zračenja, pa samo preko prozora, i kad je vani debeli minus, dobijemo na toplini dva do tri stupnja Celzija. Ljeti nas pak zidovi i stolarija uz pomoć zasjenjenja štite od pregrijavanja, što je također jedan od velikih problema u klasičnim građevinama, a to opet iziskuje dodatne troškove za klimatizaciju, dok je u našoj Ytong kući prosječna godišnja temperatura ugodnih 24 stupnja. Kad nas prijatelji koji nam dođu u posjet upitaju, pa kako ste došli do toga, odgovorimo im, eto, počeli smo od – krova!

 

Slađan Lipovec, svibanj 2013.

◂ Povratak na listu članaka

Besplatna podrška