Zidovi od Ytonga – prednosti i načini gradnje

◂ Povratak na listu članaka

Zidovi od Ytonga, vanjski i pregradni, lako su izvedivi čak i od strane samograditelja. Naime, zbog odličnih svojstava materijala graditi zid sa Ytong elementima nije komplicirano. U nastavku teksta donosimo „male tajne“ majstora zidara koje bi i vama mogle dobro doći.

Zidovi od Ytonga u velikoj su prednosti nad onima od drugih materijala

Znanje o nekom predmetu interesa vrlo je važno, stoga se informirajte prije nego prionete gradnji. Ytong elementi izvrsni su za građenje iz mnoštva razloga. Ovo su neki od njih:

površine zidova su glatke
izrada svih oblika zidova jednostavna
postoje različite dimenzije blokova i ploča
blokovi se bez problema oblikuju i režu
Ytong je lagani materijal s kojim se jednostavno manipulira
Ytong se jednostavno završno obrađuje
bušenje zidova i izrada kanala za instalacije je praktično i lako
unos vlage u prostor gdje se gradi zid je minimalan jer se blokovi i ploče spajaju Ytong taknoslojnim mortom

O tome svjedoče iskustva brojnih zidara i graditelja.

Za zidanje Ytong elementima upotrebljava se isključivo Ytong bijeli tankoslojni mort. Zbog potresne stabilnosti objekta, mort se nanosi i na horizontalne i na vertikalne doticajne površine (spojnice). Prije nanošenja konzistencija odnosno gustoća gotove smjese morta provjerava se klasičnom zidarskom žlicom. Tankoslojni mort mora “curiti” sa zidarske žlice.

Zidanje je dozvoljeno kod temperatura u rasponu od +5°C do +25°C. U slučaju suhog i toplog vremena, preporuča se navlažiti Ytong blokove prije zidanja. Ytong blokovi moraju biti čisti prije ugradnje jer bi eventualni neodstranjeni pijesak ili prašina mogli prouzročiti neravninu zida. Stoga se prije nanošenja Ytong tankoslojnog bijelog morta, površinu mora otprašiti četkom. Time se postiže jednakomjeran i optimalan nanos tankoslojnog morta i konačno, ravnina zidne površine.

Način izvedbe vanjskog Ytong zida

Najprije, na površinu već ranije izvedene hidroizolacije zidova, postavite prvi red Ytong zida. Kako betonska površina nikad nije idealno ravna, prvi red Ytong blokova postavlja se na cementni mort. Debljina sloja morta ovisi o ravnini površine temeljne ili podrumske ploče i iznosi 1-3 cm.

Izvedba zidova od Ytonga

Prvi red Ytong zida počinje uvijek tako da se postavlja od uglova objekta i to s mjesta gdje je ostavljena armatura vertikalnih serklaža. Postavljanjem suprotnog kuta dobiva se linija zida koji se točno odredi zidarskim koncem razapetim između dva bloka. U tako označen prostor, između kutnih blokova, nanosi se produžni mort na koji se zatim postavlja Ytong blok potrebnih dimenzija.

Jako je važno provjeriti vodoravnost postavljenog bloka u uzdužnom i poprečnom pravcu. To se radi libelom, odnosno, popularno rečeno „vaser vagom“. Poravnavanje obavlja se gumenim čekićem sve dok se ne postigne idealna ravnina bloka. Preciznost je vrlo važna prilikom postavljanja prvog reda jer nameće horizontalnost ostalih redova. Ytong tankoslojni mort kojim lijepimo Ytong blokove treba biti jednake debljine nanosa, pa se neravnine ne mogu ispravljati prilagođavajući debljinu fuge između blokova.

Kako bi se osigurala veća seizmička stabilnost objekta, tankoslojni mort se nanosi i na horizontalne i na vertikalne dodirne površine (spojnice) blokova. Ytong tankoslojni mort se zahvaća i razvlači na Ytong elemente pomoću nazubljene lopatice u debljini 2-3 mm.

Vertikalne ravne dodirne površine blokova (ne pera i utori) premazuju se tankoslojnim mortom po cijeloj površini. Tom premazanom površinom se postiže maksimalno spajanje elemenata. Na vertikalnim spojnicama minimalna debljina morta iznosi također 2-3 mm.

Za svaki se red prilikom zidanja mora kontrolirati vertikalnost i horizontalnost zida pomoću libele. Horizontalnom kontrolom se postiže ravnina u uzdužnom pravcu zida.

Moguće neravnine valja odmah otkloniti. Tankoslojni mort odnosno ljepilo koje je procurilo iz spojnica treba ukloniti prije nego očvrsne, kako bi smanjili kasnije dodatne obrade zidova. Naime, ne odstranimo li takvo čvrsto ljepilo, poslije ga bi se moralo strugati ili štemati da se dobije glatka površina zida. Upravo radi te ravnine zida, kasnija obrada unutrašnjih zidova je jednostavnija, brža, a time i jeftinija. Zidovi se mogu obraditi samo gletanjem debljine 3 -4 mm uz obvezno rabiciranje plastičnom mrežicom. Kada je zid neravan, onda ga je bolje tankoslojno žbukati, do debljine od 9 mm i to bez rabiciranja. Na ovome mjestu pročitajte sve o završnoj obradi Ytong zidova.

Čime se učvršćuju Ytong zidovi?

Na mjestima uglova ili spojeva nosivih zidova, izrađuju se vertikalni serklaži. Vertikalni serklaž služi kao okvir oko zida, koji u slučaju potresa može podnijeti horizontalna i vertikalna opterećenja. Protupotresni blokovi se nataknu na već postavljeni armaturni koš ili se isti postavlja u vertikalni otvor nakon što je zid ozidan.

Nakon postavljanja prvog reda Ytong zida na betonsku ploču, dugom aluminijskom letvom provjerava se ravnina zida. U postupku zidanja mogu se na površini zida (horizontalnoj fugi) pojaviti neravnine, tj. povišenje bloka u odnosu na susjedni blok. U tom slučaju neravnine se moraju odstraniti Ytong strugalicom. Isti postupak treba primijeniti i na vertikalnim (bočnim) stranama zida. Prilikom struganja treba se libelom provjeriti ravnina, kako se ne bi struganjem pogoršalo stanje. Ytong se vrlo lako obrađuje. Tek nakon toga nastavlja se zidati sljedeći red samo sa Ytong tankoslojnim mortom.

Treba znati i ovo!

Struganjem po površini Ytong blokova pojavit će se nešto prašine koju treba otprašiti zidarskom četkom, kako bi se ljepilo moglo dobro primiti. Neodstranjeni pijesak također može biti uzrokom neravnina na zidu. Zato se prije nanošenja Ytong tankoslojnog morta sve površine moraju oprašiti četkom. Time se postiže jednoznačan i optimalan nanos morta.

Ista četka će u ljetnim mjesecima poslužiti za prskanje blokova vodom kako se mort ne bi prebrzo vezao. Zidanje Ytongom se ne preporučuje na temperaturi višoj od +25 stupnjeva C, te nižoj od +5 stupnjeva C. Naime, na tim temperaturama bi moglo doći do „pregaranja“ odnosno do smrzavanja morta, koji tada ne bi omogućio povezivanje blokova u cjelinu zida.

Kvalitetan objekt rezultat je kvalitetnog zidanja njegove konstrukcije u svim fazama. Ozidane površine zidova moraju se odmah čistiti od viška tankoslojnog morta, i to nakon svaka tri ozidana reda. U postupku zidanja mogu se na površini zida (horizontalnoj fugi) pojaviti neravnine tj. povišenje bloka u odnosu na susjedni blok. U tom se slučaju preporuča odstraniti (obrusiti) neravnine Ytong daskom strugalicom. Fuge ili veći otvori u zidu ne zapunjavaju se odmah tankoslojnim mortom, jer je to suvišan i nepotreban posao koji se može odraditi neposredno prije završne obrade unutarnjih i vanjskih Ytong zidova.

Od Ytong materijala lako je mogućeizvesti i lučni oblik zida

Armiranje parapetnih zidova u drugom i trećem redu Ytong blokova

Radi povećanja sigurnosti od utjecaja seizmičkih sila, potrebno je parapetne zidove u drugom i trećem redu (od otvora naniže) armirati armaturom. Ona ovisi od širine otvora. Produženje armature izvan otvora mora biti na svakoj strani za min. 50 cm.

Ytong blok se zasiječe po sredini električnom pilom ili frezom u dva reza dubine 5 cm na međusobnoj udaljenosti 5 cm. Zidarskim čekićem ili strugalom se izdubi kanal. Kanal se potom mora obavezno dobro oprašiti i zatim navlažiti čistom vodom. U tako pripremljen kanal postavlja se armatura te se zalije cementnim mortom. Po završetku drugog reda, nastavlja se zidanje trećeg reda parapeta te se u njemu ponavlja ista radnja armiranja. U daljnjim redovima parapetnog zida, ne izvodi se operacija armiranja zida.

Gradnja Ytong zidova koji nisu ravni

Ytong blokovi idealni su za izradu raznih oblika zidova; zbog iste strukture u svim dijelovima bloka, moguće je piljenjem izraditi nepravilne oblike, koji se potom ugrađuju u konstrukciju prema potrebi. Preporuča se piljenje električnom tračnom pilom pri čemu se postiže velika preciznost i ravnina posebnog oblika bloka.

Na ovome mjestu pogledajte kako se izvodi lučni otvor, a ovdje kao se oblikuje zakrivljeni zid.

Zidanje pregradnih Ytong zidova

Zidovi koji u cijelosti ili djelomično pregrađuju prostor nazivaju se pregradnima. Oni nisu dio nosive konstrukcije. Za njegovo izvođenje trebat ćete tanje blokove za zidanje, u debljini od 10 do 15 cm. Debljina od 10 cm je dovoljna ako u zid nećete polagati vodoravne instalacije i dodatno ga opterećivati. U suprotnom se radije odlučite za deblju stijenu odnosno 12,5 ili 15 cm. Ona će omogućiti i bolju zvučnu zaštitu.

Od materijala će vam, za izradu pregradnoga zida biti potrebne Ytong zidne ploče debljine 10, 12,5 ili 15 cm, zatim Ytong tankoslojni mort, produžni mort, poliuretanska pjena za popunjavanje dilatacija/udubina i elastična sidra.

Namjeravate li u zidu ostavljati otvor za vrata nabavite i nenosivu gredu (iste debljine kao što je odabrana zidna ploča kojom gradite). Kako se takav nadvoj ugrađuje pogledajte ovdje.

Ytong nadvoji su gotovi ugradbeni elementi

Za sam postupak zidanja trebat će vam prikladni alat poput lopatice za nanošenje tankoslojnog morta (iste debljine kao što je odabrana zidna ploča), pila, miješalica za pripremu morta i kanta. Za zid bez većih neravnina koristite Ytong glet (masu za izravnavanje). Možete zid obraditi i tankoslojnom žbukom.

Postupak izvedbe pregradnih zidova

Na početku se prvi red Ytong zidnih ploča položi u produžni mort debljine 1 do 2 cm (1:2:8 =cement: vapno: pijesak). Obvezno je mazati i vertikalne spojnice tankoslojnim mortom. Gumenim čekićem utisnite zidne ploče u mort i provjerite ravninu.

Zidanje se nastavlja tehnikom zidarskog vezanja (najmanje 1/3 uvlake ploče). U tom smislu nanesite tankoslojni mort na horizontalnu spojnicu, lopaticom rasporedite mort po cijeloj površini te u njega položite sljedeću zidnu ploču. Ne zaboravite da morate tankoslojnim mortom zalijepiti i vertikalne spojnice svih ploča.

Važno je svaki treći red zidnih ploča pričvrstiti elastičnim sidrom bočno u nosivu konstrukciju. Elastično sidro se upotrebljava i za pričvršćenje svake druge zidne ploče posljednjeg reda pod stropom u stropnu konstrukciju. Trebate li u pregradnom zidu otvor za vrata, pripremite, na potrebnoj visini zida, ležište za nenosivu gredu, dužine 1,25 m.

Kao završnu obradu pregradnog zida preporučujemo korištenje Ytong gleta, ali površina mora biti ravna što znači da morate točno zidati. U suprotnom će biti potrebno nanijeti tankoslojnu žbuku.

Završna obrada pregradnih Ytong zidova

Najprije očistite zid, otprašite ga i na takav očišćeni zid, prethodno premazan građevinskom impregnacijom, metalnom lopaticom nanesite glet debljine 2-3 mm, u njega utisnite mrežicu i kada se prvi sloj osuši ponovno nanesite drugi sloj gleta. Struktura mrežice sada više nije vidljiva, a zid je ravan i pripremljen za bojenje.

Ukoliko Ytong pregradni zid spajate sa zidom od drugačijega materijala, potrebno je svaki treći red međusobno sidriti. To ćete učiniti okruglim ili namjenskim pocinčanim elastičnim sidrima, odnosno okruglim željezom koje se stavlja u prethodno izbušeni otvor u tvrđem materijalu i izdubljeni utoru u Ytongu. Spojne utore možete izraditi i namjenskim strugalom. Udaljenost zidova po vertikali može iznositi najmanje 1 centimetar jer se takvi dilatirani spojevi na kraju ispunjavaju poliuretanskom pjenom.

Između dva Ytong zida možete, u vašem interijeru, oblikovati zgodan kamin. Provjerite kako na ovome mjestu!

Za konačni izgled vaših pregradnih zidova imamo zgodne ideje. Pogledajte ih ovdje!