Zakon o obnovi zgrada oštećenih potresom

Živimo u seizmički aktivnom području, na što nas je 2020. godine podsjetio proljetni zagrebački potres, kao i na kraju godine petrinjski kada su uz ljudske živote od posljedica naglih podrhtavanja stradale i mnoge iznimno oštećene građevine. Za vas smo pripremili sažetak i najbitnije točke zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom.

Procjena štete nakon potresa

Svjetska banka procijenila je štetu nastalu nakon zagrebačkog potresa na 86 milijardi kuna, što je oko 60 posto godišnjeg državnog proračuna, dok je procijenjena vrijednost ukupne štete nakon petrinjskog potresa nešto veća od 41,6 milijardi kuna, što čini 10,2 posto bruto nacionalnog dohotka Hrvatske i više je od minimalne vrijednosti izravne štete (0,6 posto bruto nacionalnog dohotka Republike Hrvatske) kako bi se ista mogla proglasiti elementarnom nepogodom velikih razmjera.

Hrvatski sabor je 5. veljače 2021. godine izglasao Zakon o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije (“Narodne novine” broj 102/20, 10/21). Time su u Zakon uvrštene i dvije županije koje su najviše stradale u velikim potresima koji su se dogodili krajem prosinca 2020. godine.

Zakon je na snazi od 6. veljače 2021. godine i njime se uređuje način i postupak obnove odnosno uklanjanja zgrada oštećenih, odnosno uništenih uslijed prirodne nepogode ili katastrofe proglašene na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije koje su pogođene potresima 22. ožujka 2020. te 28. i 29. prosinca 2020.

Za gradnju zamjenskih obiteljskih kuća i stambeno zbrinjavanje osoba pogođenih nepogodama određuju se nadležna tijela te rokovi za postupanje i druga pitanja vezana uz zaštitu života i zdravlja ljudi, životinja, imovine, okoliša, prirode i kulturne baštine te stvaranje uvjeta za uspostavu normalnoga života na pogođenim područjima.

Ovim Zakonom se propisalo i smanjenje i pojednostavnjenje dokumentacije potrebne za obnovu, smanjenje troškova i skraćivanje vremena njihove izrade, uz sufinanciranje Republike Hrvatske i Grada Zagreba odnosno Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije.

Što će se obnavljati i na koji način?

Temeljem ovoga Zakona obnavljat će se postojeće oštećene zgrade i to zgrade javne namjene, višestambene zgrade, poslovne zgrade, stambeno poslovne zgrade i obiteljske kuće. Zakon ne predviđa obnovu pojedinačnih stanova, već samo konstrukciju zgrada čime se zadovoljava javni interes u čuvanju zdravlja i života ljudi koji te zgrade koriste ili se nalaze u njihovoj neposrednoj blizini.

Oštećene zgrade, ovisno o njihovoj namjeni i stupnju oštećenja, obnavljat će se na 4 načina prema Programu mjera:

• popravkom nekonstrukcijskih elemenata bitnih za uporabljivost zgrade
• popravkom konstrukcije
• pojačanjem konstrukcije
• cjelovitom obnovom, odnosno kombinacijom više načina ovisno o ocjeni ovlaštenog projektanta.

Zakon predviđa izradu projekta obnove zgrade, ovisno o namjeni zgrade odnosno dijela zgrade koji se obnavlja, koji mora biti izrađen tako da zgrada nakon obnove ispunjava temeljne zahtjeve za mehaničku otpornost i stabilnost najmanje u jednakoj mjeri kao prije obnove, a ako je to moguće i pojačanjem konstrukcije.

Obnova i druge mjere provodit će se na način i u skladu s programima mjera i aktivnostima obnove koje će donositi Vlada na prijedlog Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine. Ministarstvo prijedloge programa mjera izrađuje u suradnji sa Stručnim savjetom za obnovu, a po potrebi i s drugim javnopravnim tijelima i osobama.

Ovim zakonom:

• Proširena je nadležnost Fonda za obnovu na Sisačko-moslavačku županiju i Karlovačku županiju.
• RH financira obnovu vlasničkih nekretnina na potpomognutom području, u kojem je proglašena katastrofa, čime se u cijelosti osigurava financiranje obnove one nekretnine u kojoj stanuje vlasnik ili njegovi srodnici.
• U provedbu obnove obiteljskih kuća na potpomognutim područjima uključuje se i Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje.
• Potresom pogođene kulturno-povijesne cjeline obnovit će se na temelju programa koji će izraditi Ministarstvo kulture u suradnji s jedinicama lokalne i područne samouprave.
• Zakon će vrijediti i za buduće potrese – pravila iz ovog zakona primjenjivat će se i na sva područja koja bi kasnije bila pogođena potresom, a nisu izravno navedena kroz zakonske odredbe i sam naziv ovoga zakona.
• Privremeni smještaj u javnim nekretninama – država, lokalne i područne, odnosno regionalna samouprava, građanima čiji se domovi trenutno ne mogu koristiti omogućit će privremeni smještaj u nekretnina kojima raspolažu.

Stanovnici stradalih područja ne financiraju obnovu – kod financiranja obnove na području Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije uzeta je u obzir činjenica da se radi o ekonomski slabijim jedinicama koje su u velikoj mjeri proglašene i potpomognutim područjima sukladno posebnom propisu pa će se stanovnici tog područja izuzeti od sudjelovanja u financiranju obnove.

Donesen je i  Program mjera obnove zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije koji sadrži osnovne informacije za podnošenje zahtjeva za obnovu kao i pojašnjenja vezana uz samu proceduru podnošenja zahtjeva na temelju utvrđenog stupnja oštećenja zgrade. 

Link: Brošura: Program mjera obnove zgrada oštećenih potresom  

Kako do obnove?

Osobe koje su 22. ožujka 2020. te 28. i 29. prosinca 2020. bile vlasnici i suvlasnici zgrada koje su oštećene u potresu na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske, Zagrebačke, Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije, uz određene uvjete, mogu ostvariti sljedeća prava:

• obnova postojeće potresom oštećene zgrade(višestambene zgrade, stambeno-poslovne zgrade, poslovne zgrade, obiteljske kuće)
• uklanjanje zgrade(višestambene, stambeno-poslovne, poslovne) i postojeće obiteljske kuće koja je izgubila mehaničku otpornost i/ili stabilnost u toj mjeri da je urušena ili njezina obnova nije moguća
• gradnju zamjenskih obiteljskih kućaumjesto potresom uništenih postojećih obiteljskih kuća
• novčanu pomoć:

• za privremenu zaštitu potresom oštećene postojeće višestambene zgrade, stambeno-poslovne zgrade, poslovne zgrade i obiteljske kuće (nužnu privremenu zaštitu zgrade od utjecaja atmosferilija te uklanjanje i pridržanje opasnih dijelova zgrade koji su mogli odnosno koji mogu ugroziti život ili zdravlje ljudi, popravak ili zamjenu dimnjaka, popravak ili zamjenu zabatnog zida, popravak stubišta, popravak dizala)
• za konstrukcijsku obnovu potresom oštećene postojeće višestambene zgrade, stambeno-poslovne zgrade, poslovne zgrade, obiteljske kuće
• umjesto gradnje zamjenske obiteljske kuće
• za troškove izrade glavnog projekta za rekonstrukciju potresom oštećene postojeće građevine čija je izrada započeta do stupanja na snagu Zakona o obnovi (16. rujna 2020.)

Postojeća  građevina  je  prema  Zakonu  o  gradnji  definirana  kao  građevina  izgrađena na temelju građevinske  dozvole ili  drugog  odgovarajućeg akta i  svaka  druga građevina koja je prema Zakonu o gradnji ili posebnom zakonu s njom izjednačena.

Prioriteti obnove

Određivanje prioriteta obnove nakon potresa u složenoj urbanoj sredini glavnoga grada provodi se u više parametarskoj analizi prema hijerarhiji važnosti. Zgrade će se obnavljati prema utvrđenim prioritetima, s mogućim preklapanjima. Parametri za određivanje prioriteta obnove zgrada oštećenih u potresu prema svojoj važnosti su:  namjena, stupanj oštećenja, lokacija te raspoloživa financijska sredstva, odnosno inženjerski i izvođački kapaciteti.

Namjena zgrade predstavlja ključni parametar u određivanju prioriteta obnove. Ostali navedeni parametri služe za detaljniju podjelu unutar pojedine namjene zgrada.

Prvenstvo za obnovu imaju zgrade čije je održavanje cjelovitosti tijekom potresa od važnosti za širu zajednicu, kao što su: zdravstvene ustanove veće važnosti (klinički bolnički centri i sl.), građevine interventnih službi (vatrogasne, hitne pomoći, javne i nacionalne sigurnosti i sl.), zgrade javne uprave od vitalne važnosti za funkcioniranje nakon potresa, građevine od životne važnosti za opskrbu, telekomunikacije, energetske građevine, građevine za skladištenje zapaljivih tekućina, plinova i toksičnih materijala.

Planiranje grupa prioriteta zgrada određuje se na godišnjoj razini prema predviđenim godišnjim sredstvima. Nakon analize raspoloživih sredstava, razmatraju se inženjerski i izvođački raspoloživi kapaciteti koji će biti poznati nakon provedbe postupka javne nabave.

I na kraju – obnova, osim što je stručno kompleksna i podrazumijeva interdisciplinaran pristup, bit će i financijski iznimno zahtjevna i kao takva će se provoditi nacionalnim sredstvima, a istovremeno se intenzivno radi na osiguranju sredstava iz Europskog fonda solidarnosti, zajma Svjetske banke kao i iz drugih izvora financiranja. Treba jačati svijest o riziku od potresa i time zahvatiti sve dijelove društva – od odgovornih ljudi koji donose strateške odluke do građana i investitora koji donose odluku kako će izgraditi svoje objekte i kuće (uz poštivanje važećih propisa).

Potres nas je osvijestio, a nedostatak svijesti o potresu se vidi u brojnim oštećenjima kod neodržavanih, ali i rekonstruiranih zgrada. Osnovna mjera prevencije zaštite života i imovine koju možete učiniti kao vlasnik zgrade ili kuće je kvalitetna gradnja, u skladu s propisima iz područja protupotresne gradnje.

Ostale objave iz kategorije