Savjet stručnjaka: “Toplinska izolacija stambenih zgrada”

Prilikom kupnje, izgradnje ili renoviranje nekretnine, najviše pažnje posvećujemo cijeni, no što je s troškovima koji bi se mogli pojaviti u budućnosti? Toplinska izolacija stambene zgrade može biti vrlo velik dio u konačnoj cijeni koju ćete platiti. Zato uzmite dovoljno vremena kako biste odmjerili sve opcije i donijeli najbolju odluku.

Zašto je važna toplinska izolacija

Toplinska izolacija zgrada u kojima živimo direktno utječe na naše troškove života, ali i samu kvalitetu i udobnost življenja.

Nedovoljna toplinska izolacija dovodi do:

• povećanih toplinskih gubitaka zimi
• hladnih vanjskih konstrukcija
• oštećenja nastalih vlagom zbog kondenzacije
• pregrijavanja prostora ljeti
• prekomjerno trošenje energije i povećanje troškova korištenja
• većeg zagađenja okoliša
• neudobnog i nezdravog stanovanja

Bitnu ulogu u toplinskoj zaštiti zgrade imaju svi vanjski dijelovi ovojnice zgrade kroz koje se ostvaruju toplinski gubici, kao što su zidovi, prozori, krov, pod, te konstrukcije prema negrijanim prostorima tavana ili podruma.

Koliko se može uštedjeti ugradnjom toplinske izolacije?

Analizom mjesečnih troškova stanovanja dolazi se do spoznaje da najviše trošimo na grijanje i to naročito u zimskim mjesecima. Više od 60% odlazi na grijanje prostora. Samo povećanjem toplinske izolacije direktno smanjujemo troškove grijanja za 50 do 80%,osiguravamo zdravije i udobnije stanovanje i veću vrijednost naših stanova i kuća.

Najpovoljniji položaj toplinske izolacije je s vanjske, zimi hladnije strane konstrukcije. Pozicije unutar slojeva vanjske konstrukcije ili na unutarnjoj strani su nepovoljnije za postizanje ispravnog fizikalnog procesa. Smještaj toplinske izolacije s unutarnje strane povoljniji je samo za prostore koji se povremeno griju (kazališne i koncertne dvorane, sportske dvorane i sl.) gdje je potrebno brzo zagrijavanje volumena zraka bez akumuliranja topline u masivnoj konstrukciji.

Koji izolacijski materijal odabrati?

Danas postoje mnogi građevinski materijali toplinskih izolacija koji se ugrađuju u konstrukcije zbog toplinske zaštite u zimskim mjesecima, smanjenja toplinskih gubitka i postizanje unutarnje površinske temperature iznad točke rosišta. U ljetnim mjesecima štite konstrukcijske dijelove zgrada od visokih temperaturnih razlika te postižu ujednačene temperature unutarnjeg prostora.

Suvremeni toplinsko izolacijski materijali trebaju zadovoljavati određene kriterije kao što su:

• visoka toplinsko izolacijska svojstva
• čvrstoća, postojanost oblika
• negorivost, netoksičnost pri gorenju
• vodoneupojnost – samo neki
• postojanost na starenje, truljenje, vibracije
• visoka paropropusnost – samo neki
• kemijska neutralnost, ekološka prihvatljivost, oporabljivost

Pri izboru materijala za toplinsku zaštitu treba osim toplinske vodljivosti uzeti u obzir i druge karakteristike materijala kao što su požarna otpornost, faktor otpora difuziji vodene pare, tlačna tvrdoća, stistljivost, trajnost, otpornost na vlagu i drugo. Također važan je i način proizvodnje materijala, korištenje energije u proizvodnji i cijena kao i vrsta konstrukcije u koju ga ugrađujemo. Nije isto da li se radi o izolaciji poda, podrumskog zida, nadzemnog zida, ravnog ili kosog krova.

Osnovna podjela toplinsko izolacijskih materijala je podijela na:

• anorganske – kamen i staklena vuna
• organske materijale – polistiren (ekspandirani i ekstrudirani) i poliuretan, odnosno poliuretanska pjena.

Anorganski izolacijski materijali

Mineralna vuna – kamena i staklena, dobar je toplinski izolator s toplinskom provodljivosti između 0,035 i 0,045, što je uvrštava među najbolje toplinske izolatore. To je izolacijski materijal mineralnog porijekla za toplinsku, zvučnu i protupožarnu izolaciju u graditeljstvu, industriji i brodogradnji. Mineralna vuna ima visoku otpornost na požar, paropropusna je i djelomično vodootporna. Otporna je na starenje i raspadanje te na mikroorganizme i insekte. Koristi se u svim vanjskim konstrukcijama za toplinsku zaštitu, te u pregradnim zidovima za zvučnu zaštitu. Jedino mjesto gdje se ne preporuča je za izolaciju podrumskih zidova pod zemljom.

Organski izolacijski materijali

S druge strane, vrlo često se koristi polistiren ili stiropor koji je postao sinonim za ekspandirani polistiren koji je danas jedan od najpolularnijih izolacijskih materijala. S jedne strane zbog odličnih izolacijskih svojstava, a s druge strane zbog cijene i jednostavne ugradnje. Koristi se najviše kao toplinska zaštita, u svim vanjskim konstrukcijama, te kao plivajući pod u podnim međukatnim konstrukcijama. Ima znatno slabija protupožarna svojstva od kamene vune, te nije otporan na teperature više od 80°C. Često se koristi za toplinsku zaštitu podrumskih zidova – ekstrudirani polistiren. Ekstrudirani polistyren XPS je najčešće obojen u plavo ili ružičasto, za razliku od bijelog ekspandiranog polistirena EPS.

Poliuretanska pjena također se dosta koristi, naročito pri sanacijama krovova. Ima dobra svojstva na vlagu i temperaturne promjene. Međutim, znatno je skuplja od prva dva navedena materijala, te zbog toga nije u široj primjeni.

Ostali izolacijski materijali

Na tržištu se polako pojavljuju i drugi izolacijski materijali kao što su celuloza, glina, perlit, vermikulit, trstika, lan, slama, ovčja vuna i drugi koji imaju nešto slabija izolacijska svojstva, pa su potrebne veće debljine. Koriste se lokalno, prema porijeklu i izvoru sirovine za proizvodnju.

Toplinsko izolacijske materijale možemo podijeliti i prema porijeklu na :

– organski toplinsko izolacijske materijale koji se dijele na:
– prirodne – ekspandirano pluto, pamuk, celulozna vlakna, drvena vuna
– umjetne – tvrde pjene – EPS – ekspandirani polistiren – ploče i XPS – ekstrudirani polistiren, poliuretan i poliuretanska pjena
– anorganski toplinsko izolacijski materijali (vlaknasti – filčevi i ploče – MW – staklena vuna – filc i MW – kamena vuna – ploče, ekspandirani perlit – nasip i pjenasto staklo – CG)
– toplinsko izolacijski materijali složenog porijekla (“kombi” ploče s MW jezgrom i s EPS jezgrom)

Postoje i specijalni toplinsko izolacijski materijali:

– transparentne toplinske izolacije
– refleksne folije za izolaciju zračenja topline (IC radijaciju)
– vakuumski izolacijske ploče
– nanogel materijali
– keramički termorefleksni premazi, itd…
– multipor, mineralna, negoriva i prirodna izolacijska ploča za višestruku i fleksibilnu primjenu

Nemojte zaboraviti…

Nemojte zaboraviti da prilikom odabira materijala za toplinsku izolaciju morate dobro poznavati njegova fizikalno kemijska svojstva, prednosti i mane primjene, a savjetujemo da se prilikom izbora posavjetujete sa stručnjacima.

O tome koliko je važno poznavanje toplinskih svojstava građevinskih materijala, razgovarali smo s dipl.ing.arh. Željkom Hrs Borković, konzultanticom za arhitekturu i energetsku učinkovitost koja nam je pojasnila:

„Dobro poznavanje toplinskih svojstava građevinskih materijala jedan je od preduvjeta za projektiranje energetski učinkovitih zgrada. Toplinski gubici kroz građevni element ovise o sastavu elementa, orijentaciji i koeficijentu toplinske vodljivosti. Koeficijent toplinske vodljivosti λ (W/mK) je količina topline koja prođe u jedinici vremena kroz sloj materijala površine 1 m2, debljine 1 m kod razlike temperature od 1 K. Vrijednost koeficijenta različita je za različite materijale, a ovisi o gustoći, veličini i povezanosti pora i stanju vlažnosti materijala. Bolju toplinsku izolaciju postižemo ugradnjom materijala niske toplinske vodljivosti, odnosno visokog toplinskog otpora. Toplinski otpor materijala povećava se s obzirom na debljinu materijala. Koeficijent prolaska topline U je količina topline koju građevni element gubi u 1 sekundi po m2 površine kod razlike temperature od 1K, izraženo u W/m2K. Koeficijent U je bitna karakteristika vanjskog elementa konstrukcije i igra veliku ulogu u analizi ukupnih toplinskih gubitaka (kWh/m2), a time i potrošnji energije za grijanje.
Što je koeficijent prolaska topline manji, to je toplinska zaštita zgrade bolja.“

Ostale objave iz kategorije