Graditi ekološki – svakako, da!

Ekološki graditi znači pametno graditi. Kako?

U članku kojeg donosimo možete se informirati o mogućnostima za sebe. Kako izgraditi kuću od ekološkog materijala, onu koja će vam dugoročno isplatiti investiciju, koja će vam smanjiti režijske račune i u kojoj ćete biti sigurni i zaštićeni.

Ako gradite, ulažete svoj, ne mali novac, u projekt koji bi vas trebao zadovoljiti na dugi niz godina, onda si ne biste smjeli dopustiti velike greške.

Ekološka gradnja je odabir u kojem možete biti sigurni da imate podršku, iskustvo i znanje stručnjaka i izvođača, te da je materijal i sustav gradnje primjeren geografskim karakteristikama vašeg zemljišta, klimi u kojoj gradite, seizmičkoj aktivnosti i sličnim uvjetima.

Graditi ekološki, osim dobro projektirane kuće, znači i dobro odabrati materijal za gradnju.

Za naše podneblje trebat će vam građevni materijal koji ima dobra termoizolacijska svojstva, omogućuje jednostavnu i brzu gradnju, a ekološki je prihvatljiv.

Ekološka gradnja ima veliku budućnost, jer bez obzira o krizi nabave fosilnih goriva, omogućuje energetsku neovisnost. Racionalno odnošenje prema potrošnji energije (što pridonosi i značajnom smanjenju računa) može se postići mnogim jednostavnim mjerama. Pogledajte ovdje!

Cilj je postići energetsku učinkovitost, a ne samo uštedu u energiji.

Ekološka gradnja kroz usporedbu osnovnih materijala

Prostori kontinentalne Hrvatske, pa i Europe, poznaju nekoliko tradicionalnih građevnih materijala. To su opeka ili cigla, drvo i slama. Od modernih materijala koji zadovoljavaju eko kriterije tu je Ytong porobeton.

Kamen nismo zaboravili, ali on je više primjeren za predjele uz more.

U nastavku pročitajte više o svakom od navedenih materijala za gradnju s aspekta ekološke gradnje.

Porobeton

Porasti beton, Ytong, postao je važnim proizvodom energetski učinkovitih gradnji u Europi, primarno zbog izvrsnih termoizolacijskih svojstava. Porasti beton je zrakonepropustan, a unutarnja klima zraka zdrava je, bez pojave plijesni, stabilna glede vlažnosti. Porobeton je prirodan i moguće ga je reciklirati, siguran je, a za njegovu proizvodnju potrebno je daleko manje energije nego za proizvodnju opeke. Lagan je, praktičan i jednostavan za gradnju, što znatno smanjuje broj dana i radnika na gradilištu i štedi vaš novac. Odgovara svim klimatskim uvjetima, a termoizolacijska svojstva mogu se dodatno poboljšati Ytong Multiporom. Što je Ytong Multipor informirajte se na ovome mjestu.

Ytong funkcionira u sustavu gradnje koji je ekološki u konstrukcijskom i financijskom smislu. Osim toga, od Ytong materijala se grade niskoenergetske i pasivne kuće, izvrsnih ekoloških i energetski učinkovitih svojstava. Pogledajte na linkovima!

Drvena građa

Drvo je najprirodniji ekološki materijal. Drvena građa bi se trebala koristiti ako u maniri dobrog gospodara šume redovito i odgovorno održavamo. Naime, drveće će ponovno izrasti bez narušavanja prirodnog balansa. Drvene konstrukcije mogu trajati stoljećima neoštećene vremenom.

Međutim, drvene konstrukcije treba zaštititi od vlage, insekata i različitih oštećenja. Drvo je biorazgradivo i ne ostavlja značajan ekološki otisak na okoliš. Kako bi se obradilo i pripremilo za gradnju nije potrebno jako mnogo energije.

No, ono traži redovito održavanje, premazivanje kemijskim sredstvima protiv kukaca i atmosferilija.  Ta su sredstva skupa i, uglavnom, nisu ekološka. To cijenu gradnje drvom samo povisuje. I, ne treba zaboraviti, kako drvo „radi“, mijenja se s vremenom premda to doprinosi šarmantnosti takvoga objekta. Mada graditeljima ta činjenica predstavlja dodatni napor u projektiranju.

Cigla ili opeka

Riječ je o  najrasprostranjenijem građevnom materijalu naših prostora. Lako je dostupna, prihvaćena i ne iziskuje dodatnu edukaciju izvođača.  Vrlo je postojana i otporna na truljenje i insekte. Radi svoje gustoće sporije se zagrijava ljeti, i sporije hladi zimi, što pomaže u reguliranju temperature u domu. Moderniji proizvođači opeke unaprijedili su proizvodnju na način da u procesu proizvodnje manje zagađuju nego što je to bio slučaj u prošlosti. No, takvih je proizvođača vrlo malo.

Naime, za proizvodnju opeke utroši se mnogo energije jer se ona peče na temperaturi od oko 1000 stupnjeva. Nedostatak u standardnoj gradnji opekom su debeli nanosi morta koji rezultiraju toplinskim mostovima i posljedičnom gubitku topline. Taj se gubitak može smanjiti dobrom izolacijom. Na opeku se najčešće stavlja stiropor koji tijekom vremena gubi svoja toplinska svojstva.

Na žalost, radi financijskih poteškoća ili nedovoljne informiranosti o energetskoj učinkovitosti, često se događa da gradnja stane upravo u toj završnoj fazi, pa onda imamo mnoštvo kuća bez fasade. Takve kuće troše najmanje 4 puta više od propisanog energetskog standarda.

Slama

Slama je prilagodljiv ekološki građevni materijal. Dobar je toplinski i akustični izolator, ima dobra protupožarna i protupotresna svojstva, relativno dobru statičku čvrstoću, i otpornost prema nametnicima. U Hrvatskoj je lako dostupna i jeftina. Najčešće se koriste ili bale slame ili prešani blokovi. Slama je prirodna i bezopasna. Stanovanje unutar zidova od slame može poboljšati kvalitetu zraka jer iz nje ne isparavaju štetni spojevi poput formaldehida, što je slučaj kod mnogih modernih materijala. Upotrebom netoksičnih organskih završnih slojeva poput ilovače, prirodnih pigmenata i boja te prozračivanjem može se osigurati jedna od najsigurnijih i najugodnijih atmosfera za stanovanje. Ipak, kvaliteta slame ovisi o vlazi, načinu skladištenja bala, njihovoj gustoći i zaštiti.

Graditi slamom treba znati. U Hrvatskoj je malo vještih majstora specijaliziranih za gradnju tim materijalom. I još nešto! U Hrvatskoj je, u ovome trenutku, gotovo nemoguće dobiti uporabnu dozvolu za kuću od slame.

Graditi ekološki – nasljeđe predaka

Ako se vratimo daleko u prošlost možemo zamisliti kako su se u nekome trenutku pojavili prvi graditelji koji su odlučili modelirati pećinu u koju su se sklanjali s vremena na vrijeme. Nakon prirodne pećine čovjek je odlučio izgraditi svoj dom vlastitim snagama. Stvorena je koliba. Stup ili zid s krovom – i dobili smo kuću.

Dakako da su prvi graditelji koristili ono što im je bilo pri ruci, grubi materijal koji je trebalo tek malo obraditi. Kamen, drvo i potom opeka kao najrašireniji građevni materijali.

Dugogodišnje iskustvo trebalo je kako bi se otkrio najbolji način upotrebe tih materijala. Čvrstoća, obradivost, ili kombinacija dvaju i više materijala davala je različite rezultate u gradnji. Trebalo je puno isprobavati, puno griješiti dok se nije pronašao optimalan način gradnje velikih građevina.

U svijetu postoji još nekoliko živućih tradicija koje koriste znanja naslijeđena od predaka kao osnovno sredstvo za izgradnju ekološkog i duhovno zdravog doma.

Feng shui

Feng Shui jest kineski način proricanja kako i gdje izgraditi dom koji će biti sretan životni prostor stanarima. Feng znači vjetar, a Shui voda. Posljednjih godina ta je kineska geomancija dosta popularna na zapadu. Međutim, valja imati na umu kako je potrebno veliko iskustvo da bi se dobio dobar rezultat jer i Feng Shui ne određuje jednoznačno i uvijek precizno što, kako i gdje graditi.

Tisućama godina se eksperimentiralo što bi bilo najbolje i gdje bi bilo najbolje graditi. To višestoljetno iskustvo se sada može primijeniti i kod nas gdje se još uvijek mnogo gradi daleko od ekoloških principa.

Vastu Shastra

Kao i Feng Shui, Vastu Shastra je tradicionalan način projektiranja i građenja, a ta tradicija dolazi iz Indije gdje se još uvijek koristi kao uobičajeni postupak kod građenja. Ta tradicija datira od prije više tisuća godina i koristi prirodne zakonitosti da bi se izgradio i uredio dom koji je prosperitetan za osobe koje u njemu borave.

Povezana je s Vedama u kojima su do detalja opisani načini gradnje kuće, raspored i veličina prostorija. Slično kao i principi Feng Shuia, i kod Vastua je osnovno balansirati energije koje potječu od Zemlje, zgrada i ljudi. Pet elemenata se koristi da bi se povezale strane svijeta. Sve energije su povezane s određenim božanstvima.

Ta tradicija očuvala se tisućama godina u gotovo nepromijenjenom obliku. Potrebno je veliko iskustvo da bi se dobio pravi rezultat koristeći Vastu Shastru. Nije dovoljno pročitati poneku knjigu da bi se znalo kako ti principi funkcioniraju. Kako su svi načini gradnje koji potječu s Dalekog istoka povezani s duhovnošću, teško je iz iskustva prosječnog zapadnjaka odmah pretvarati vrijednosti drugih kultura u ovu našu.

I u tradiciji Sjeverne Amerike postoji način na koji se gradilo poštujući prirodu. Gotovo istovjetno kao i u Aziji, način kako se određuje što, gdje i kada će se nešto graditi, bazirano je na očitavanju energija. Fizička okolina koja nas okružuje jest samo jedan vid energije. Detekcija i raspored energija u prostoru daju dobar ili loš rezultat.

Spomenimo i jedan zanimljiv primjer tradicionalne gradnje na Hrvatskome tlu. Riječ je o gradu Korčuli.

Graditi ekološki – Korčula iz 10. stoljeća

Ulice u obliku riblje kosti s pomalo zavrnutim krajevima Upravo takve  vrlo uspješno sprečavaju da jaki vjetrovi poput bure ili juga duboko prodru u gradske ulice, a istodobno dopuštaju maestralu da osvježava ljetno-popodnevnu žegu dalmatinskog grada. To je Korčula, grad koji se urbanistički razvio već u 10. stoljeću. Teško je procijeniti jesu li ti korčulanski graditelji svjesno odabrali spomenute detalje ili je to bio splet slučajnih poteza koji je slijedio prirodni brežuljkasti teren poluotoka. Ujednačena širina ulica oko 2 metra i visina kuća daju mogućnost gotovo svakom stanovniku da imaju dovoljno dobru ventilaciju i istodobno zaštitu od vremenskih prilika.

To je lijep primjer kako je moguće oblikovati prostor grada koji brine o dobrobiti svojih stanovnika.

Ekološka gradnja danas

Međutim to je primjer iz 10. stoljeća koji se održao do danas. Našlo bi se i recentnih primjera istoga, ali vrlo malo. Naime, arhitektonsko oblikovanje kuća, kao i potreba za što bržim građenjem, dovelo je do zanemarivanja osnovnih pravila kod graditeljstva: briga za zdravlje korisnika. Deklarativno će se svatko složiti da je potrebno ekološki zdravo graditi, ali praksa je daleko od toga.

Nije samo društvena izgradnja ta koja se srozala na niske ekološke grane, već začuđuje niska razina razmišljanja običnih ljudi koji grade dom samo za sebe i svoju obitelj. Uza sve argumente koji govore što treba učiniti da se dobije zdrav i ugodan dom, većina ljudi će odmahnuti rukom i reći: “Nije to za mene.” A onda, kasnije, požale svoje preslabo znanje i informiranost, pa žive u skupim kućama s nekvalitetnim ozračjem i visokim režijskim troškovima.

Graditi ekološki nije jednosmjerna ulica koja poštuje samo dva ili tri osnovna principa. Kada se uđe dublje u srž, otvaraju se široke avenije s beskonačnim mogućnostima koje sve vode ka jednom cilju: stvoriti dostojan dom sretnom čovjeku.

Ostale objave iz kategorije