Neka bude svjetlost!
◂ Povratak na listu članaka
Ako već niste nabavili svog malog svjetlosnog favorita za stolić pokraj kreveta ili naslonjača za čitanje – sada je pravi trenutak!
Mnoge studije o svjetlosti govore kako ona ima veliki utjecaj na raspoloženje, na budnost, na koncentraciju i opće stanje čovjeka.
Poznato je da su ljudi pokretljiviji kada je svjetlost naglašena, a što je prigušenija oni su usporeniji i umorniji.
Različite vrste svjetlosti također izazivaju različite reakcije i osjećaje. Žuta je svjetlost toplija i mirnija od bijele ili neonske svjetlosti koja izaziva nervozu i razdražljivost.
Rasvjetna tijela mogu biti podna, samostojeća, stropna, viseća, zidna ili ugradbena. Ima ih mnogo vrsta.
Svjetlost po potrebi
U nekim prostorijama katkad je potrebno više, a katkad manje svjetla. Za takve prostorije je jako dobar izbor prekidač kojem se može regulirati jačina svjetlosti. Okretom ulijevo ili udesno svjetlost se smanjuje ili pojačava.
Praktična svjetlost
Svjetiljke s mehanizmom koji reagira na lagani dodir možete podesiti na tri jačine, od blagog ambijentalnog svjetla za gledanje TV-a ili ugodno čavrljanje do dovoljno jakog za čitanje.
Takve svjetiljke pogodne su za svaki prostor u vašem domu. One, naime, daju dovoljno svjetla čak i za umetanje konca u ušicu igle, ali s druge strane mogu stvoriti intimno ozračje kada su podešene da šire malo svjetlosti. Pri takvoj količini svjetla nećete opterećivati oči dok gledate televizijski program, a i atmosfera će biti ugodnija želite li se samo u miru i tišini opustiti.
Gledati film uz svjetiljku
Svakako treba istaknuti da gledanje televizije u mraku nije isto što i gledanje filma na filmskom platnu iz mraka. Kontrast koji se stvara gledanjem u svjetleću kutiju znatno više napreže oči nego gledanje TV-a uz lagano svjetlo sa strane.
Savjeti za uštedu energije
Štedne žarulje u usporedbi s uobičajenim žaruljama troše i do 80 % manje struje. Žaruljama s puno vata potrebno je više kilovatsati struje nego onima s manje vata – ističu stručnjaci. Stoga je žarulju od 40 W bolje zamijeniti halogenom štednom žaruljom od 28 W.
Ako smatrate da neka svjetiljka ne proizvodi svjetlost dovoljne jačine, preporučljivo je pregledati zaslon i provjeriti nije li možda uprljan ili nije li žarulja zacrnjena.
Upotreba štednih žarulja ne znači da se morate odreći dobrog ugođaja: takve su žarulje sada dostupne i u boji svjetlosti koja se naziva „topla bijela“.
Također, stručnjaci savjetuju vođenje računa o energetskom razredu navedenom na pakiranju žarulje. Dok se obične žarulje svrstavaju u kategorije D – G, halogene štedne žarulje pripadaju razredima A – D.
Prilikom kupnje isplati se pripaziti i na kvalitetu. Kvalitetne žarulje, dugoročno gledano, jamče najsigurnije i najveće mogućnosti uštede vašeg novca.
Obične, štedne i LED žarulje
LED je skraćenica od engleske riječi “Light emitting diode”. Koristi se kao izvor svjetla u mnogim aplikacijama, kao što su indikatori svjetla u uređajima, pozadinska svjetla u mobilnim aparatima, u prometnim svjetlima, elektroničkim plakatima i svim vrstama kućne, poslovne i javne rasvjete.
Odabir štedlljive rasvjete, osobito u tzv. pasivnim kućama vrlo je važno u smislu potrošnje energije jer se kod energetski učinkovitih kuća i na takve detalje obraća pozornost.
Najpopularnija žarulja u domaćinstvima je CFL ili kompakt fluorescentna žarulja (svima poznata kao štedna žarulja). Ona je bazirana na drugačijoj tehnologiji. Uz pomoć struje potpaljuje se živa u cijevi kako bi proizvela ultravioletno svjetlo. Takvo UV svjetlo prolazi preko sloja fosfora u unutrašnjosti cijevi, te onda po principu fluorescentnosti proizvodi vidljivo svjetlo. Štedna žarulja je postala poznata jer je koristila manje struje, a proizvodila istu količinu svjetlosti kao žarulja sa žarnom niti.
LED žarulja koristi LED tehnologiju koja se znatno razlikuje od prethodne dvije. Maleni poluvodiči stvaraju svjetlost a ne metalne niti plinovi. Ova tehnologija je u razvoju već desetljećima, ali tek zadnjih godina se češće primjenjuje u domaćinstvima i u komercijalne svrhe.
LED žarulje koje su danas na tržištu, dizajnirane su da se jednostavno uklope kao zamjena za postojeću klasičnu i CFL žarulju. Također se koristi kao zamjena za industrijsku, uličnu, tunelsku i ostalu rasvjetu.
LED rasvjeta je kompletno revolucionirala rasvjetu jer se pokazala znatno efikasnija od klasične sa žarnom niti i CFL rasvjete. Potrošnja električne energije prebacivanjem na LED je 50-90% manja u odnosu na klasičnu, te oko 50% u odnosu na CFL rasvjetu.
Boja svjetlosti
Boju svjetlosti definiramo u stupnjevima Kelvina. Što je broj veći to je boja svjetlosti “hladnija“ (naginje prema plavkastoj).
Za usporedbu, žarulja s žarnom niti ima temperaturu boje od 2700 K i smatramo ju “toplim“ izvorom, a fluo cijevi prve generacije (koje pamtimo po plavičastoj svjetlosti) imaju 6500 K i govorimo o “hladnoj“ svjetlosti. Svi ostali izvori uglavnom su unutar te dvije vrijednosti.
Bitno je znati i da se boja svjetlosti mora uskladiti s razinom rasvijetljenosti, jer se u prostorima niske razine osvijetljenosti ugodnije osjećamo uz toplu svjetlost, a u prostorima visoke razine rasvijetljenosti (potrebne za obavljanje određene aktivnosti) preporuča se hladnije svjetlo – vezano na dnevne aktivnosti u radnim prostorima – uredima.
Pojam “topla“ i “hladna“ svjetlost u smislu boje svjetlosti nije povezana s količinom topline koju izvor emitira.
Trebate li topliju ili hladniju svjetlost?
LED žarulje s više crvene boje pružaju topliju svjetlost koja je idealna za opuštanje.
Hladnija je svjetlost idealna za, primjerice, rad ili kuhanje.
Hladna bijela svjetlost – 4000 kelvina
Hladna dnevna svjetlost – 5000 kelvina
Koliko vam treba svjetlosti?
Lumenima (lm) izražavamo količinu svjetlosti. Žarulja s 400 lm daje jednako svjetlosti kao standardna žarulja snage 35 W, no koristi samo 3,6 W električne energije.
Lumeni definiraju količinu vidljivog svjetla koje rasvjetno tijelo proizvodi. Uspoređivanje lumena između klasične rasvjete i CFL žarulja je sasvim u redu. Što je više lumena na kutiji žarulje, samim time je veća količina svjetlosti. Ali uspoređivanje lumena između LED rasvjete i CFL s klasičnom rasvjetom ne funkcionira.
Kad mjerimo količinu lumena, postoje takozvani korisni lumeni. Ako žarulja isijava svjetlost u svim smjerovima, jednako poviše i prema dolje, jedan dio svjetlosti gubi zarobljena u lampi.
Veći lumeni, više svjetla u sobi
Međutim, definicija lumena je jedno, ali je pitanje koliko lumena trebamo za osvijetliti sobu?
Odgovor će se razlikovati ovisno o dizajnu i bojama vaše sobe, ali ovdje je pravilo za određivanje „od oka“ :
Podovi: 200 lumena po m2
Stolovi i povišene površine: 300 lumena po m2
Radni stolovi i radna rasvjeta: 500 lumena po m2
Ostale objave iz kategorije
◂ Povratak na listu članaka