Ključna riječ – štednja

Dugoročna odluka

Kakvu kuću sagraditi, niskoenergetsku, pasivnu ili klasičnu, to je pitanje istovjetno onome kakve ćemo si cipele ili kaput kupiti. Osim estetskog stajališta, kako nam pristaju, kako ćemo u njima izgledati, tu je i daleko važniji problem: kako ćemo se u njima osjećati, hoće li nam biti prekomotni ili nas žuljati, hoće li propuštati hladnoću ili vlagu, ili ćemo se u njima osjećati ugodno? Dakako, i cijena je jedan od važnijih faktora za što ćemo se odlučiti, hoćemo li uzeti nešto jeftinije i pomiriti se sa svim mogućim nedostacima, ili ćemo u startu uložiti nešto više, ali će nam to osigurati da već sljedeće sezone ne moramo kupovati novi kaput ili cipele, ulaziti u nove troškove, što će u konačnici donijeti neke uštede. Dobro, još je s odjevnim predmetima relativno lako, budući da ih mijenjamo kroz sezone, ali gradnja kuće je velika stvar, tu pogrešnih procjena i ne bi smjelo biti, jer te će pogreške dugoročno dolaziti na naplatu, malim, ali trajnim stavkama, mjesec za mjesecom. Otprilike tako smo supruga i ja rezonirali i raspravljali kad smo se odlučili graditi, a imali smo svakakvih iskustava s kupnjom odjeće i obuće, no bile su to prošle sezone, ali kuća ipak ne traje jednu sezonu, kuća je višegeneracijska vrijednost.

Pitanje budžeta

Kako pri tome uštedjeti, kako štedjeti na duge staze? Štednja je – dobro to svi osjetimo osobito danas kad se u svakom kontekstu učestalo ponavlja riječ kriza – ključ svega, samo treba odvagnuti na čemu štedjeti, a u što uložiti. Štednja je jedna od naših odlika i navika, ništa se kod nas ne baca, sve se nastoji iskoristiti, reciklirati, pa je tako bilo i s gradnjom.

Kako to već biva kad je u proces uključeno više ljudi, dobivali smo mnoštvo i pitanja i savjeta. Čuli smo podosta primjedaba: trebaju li vam toliko debeli zidovi, od 30 cm, nije li se to moglo sazidati običnom ciglom, a ne Ytongom, čemu tolika termoizolacija, zašto toliko plaćati vanjsku stolariju, i čemu uopće toliki otvori, zar nisu ti prozori mogli biti manji…? Naravno, saslušali bismo sve, više kao dobru šalu, i uvažavali samo mišljenje struke. Govorili otprilike: „Da, da, ali ipak ćemo graditi prema proračunima u glavnom projektu.“ Tako su i oni nas shvaćali, pomalo neozbiljno, jer čemu ulagati tolika sredstva, kad se može proći jeftinije, ali neka nam bude. Dobivali smo primjerice sugestije već kod iskopa za trakaste temelje, moraju li rovovi biti toliko široki (60 cm) i duboki (80 cm), zašto ne iskopamo uže i pliće, jer tako bi se uštedjelo i na betonu i na željezu, a i čemu toliko željeza u armaturnim koševima u serklažama i nadvojima. Svima su zajedničke bile dobre namjere i svakako potvrda da svi mi imamo i potrebu i želju za štednjom, a i prilike nas na to primoravaju. Razlika je bila samo u tome što smo, za razliku od jednokratnih (i potencijalno štetnih) ušteda, mi nastojali misliti dugoročno.

Na čemu smo uštedjeli, na čemu štedimo?

Kad je već pala odluka da ćemo graditi Ytong kuću prema projektu profesora Ljubomira Mišćevića, prva ušteda koju smo ostvarili prema njegovom savjetu bila je na komunalnom doprinosu. Na parceli na kojoj smo namjeravali graditi postojao je gospodarski objekt, štagalj, koji smo namjeravali, a i morali ukloniti. Komunalni doprinos plaća se prema volumenu građevine, no ako na parceli postoji objekt koji se zamjenjuje novim, doprinos se plaća samo za razliku obujma između postojeće i zamjenske građevine (za stambene objekte taj odnos je 1:1, a ako gospodarski zamjenjujemo stambenim, odnos je 2:1, odnosno 2 m³ gospodarskog zamjenjuje s 1 m³ stambene građevine).
Zato smo spomenuti drveni štagalj rastavili, platili manji doprinos, drvenu građu pohranili i iskoristit ćemo je za unutarnje uređenje, a ostale dijelove reciklirali: crijep poklonili prijateljima, ostale kamene dijelove i razbijenu opeku ugradili u podlogu prilaznog puta, a još je ostalo kamena i za kamenjar-cvjetnjak.

I sam izbor Ytong sustava pokazao se kao višestruko štedljiv. Ytong termoblok TB 30/20+ kojim smo zidali vanjske zidove ima koeficijent toplinske vodljivosti U=0,34 W/m²K, što je daleko manje od primjerice opeke iste debljine s dodatnom termoizolacijom, pa je ukupno i cjenovno povoljnije, jer samo zidovima od Ytong bloka, bez dodatne izolacije, postižu se bolji izolacijski učinci nego zidovima od opeke s izolacijom, a dodatnom termoizolacijom na ovojnici kuće mi smo taj koeficijent spustili na 0,13 W/m²K, četiri puta niže od dopuštenog (0,45 W/m²K). Kod vanjske stolarije koeficijent je 0,80 W/m²K, u odnosu na dopuštenih 1,80 W/m²K. Iz svega proizlaze znatno smanjene energetske potrebe kuće: 20,19 kWh/m² u odnosu na dopuštenih 76,50 kWh/m².

Uštedjeli smo i radovima koje smo izvodili sami, a osim na vremenu gradnje Ytong sustavom, postigli smo i dugotrajne vremenske uštede: zbog automatike procesa pripreme tople vode i grijanja pomoću toplinske crpke, ne moramo trošiti vrijeme na to, što nam kao ljudima s malom djecom koji puno rade itekako odgovara. Svemu tome valja pribrojiti i dobitke od pasivnog iskorištavanja sunca kroz prozore na južnom pročelju.

Uz nešto viša početna ulaganja sagradili smo kuću iznimno ugodne mikroklime za život, s postojanom temperaturom u svim točkama, koja ima vrlo male potrebe za energijom. Zbog vrhunskih izolacijskih svojstava, toplina se ne rasipa nepotrebno nego ostaje u kući, a preračunato u novčane vrijednosti, to znači – trajno niski režijski troškovi, u što smo se uvjerili u godinu i pola koliko živimo u njoj, tako da će se ta razlika u ulaganju isplatiti kroz nekoliko godina, znači da se to svakako može računati kao dugoročna štednja. Uostalom, i za običnu novčanu štednju potrebno se nečega u početku odreći, treba uložiti nešto novca da bi se uopće štedjelo.

Moglo bi se zaključiti da niskoenergetska ili pasivna Ytong kuća štedi i vrijeme, i energiju, i novac. I živce, na kraju krajeva. Jer, osim toplinski, ona je naravno i zvučno izolirana, stoga je pogodna za život u velikim sredinama ili blizu prometnica s visokom razinom buke (ili blizu preglasnih susjeda). Naša je smještena u selu, pa nas ne ometa buka radnih strojeva, a kad želimo slušati zvukove iz prirode jednostavno otvorimo prozore.

Slađan Lipovec

Ostale objave iz kategorije