Kuće otporne na potres

Kako izgraditi kuću otpornu na potres, koliku snagu potresa može izdržati kuća a da se ne sruši? Jedno je od najčešćih pitanja koje si postavljamo nakon što smo preživjeli u 2020.godini dva razorna potresa, prvi u Zagrebu 22.ožujka magnitude 5.5 po Richteru i drugi 29. prosinca izuzetno razorni s epicentrom u blizini Petrinje magnitude 6,2 po Richteru koji je razrušio više od pola objekata u Sisačko-moslavačkoj županiji.

Prije odgovora na to pitanje, saznajte nešto o velikim potresima u povijesti, kako se ponašati u objektu tijekom potresa, kakva su iskustva u Japanu te zašto je važno graditi prema propisima i normama.

„Čudne su to i zagonetne pojave – potresi. Uzimamo zdravo za gotovo da nam je tlo pod nogama čvrsto i nepomično. Čak se kaže i za ljude da imaju obje noge na zemlji, stoje čvrsto na tlu. Ali onda odjednom shvatimo da to nije istina. Haruki Murakami – „nakon potresa“

Možda nikada niste pročitali Murakamijevu knjigu „nakon potresa“(naslov malim slovima po autorovoj želji) ili ste je pročitali i zatvorili nekada davno te zaboravili, no snaga misli iz ovih priča dotaknula je mnoge ljude koji su se upoznali sa velikim potresom koji je zadesio 1995.Kobe. U tom potresu je srušeno 200 tisuća objekata i nakon potresa, japanski stručnjaci i političari su poduzeli brojne korake te ojačali zgrade i infrastrukturu, postavili gumene blokove ispod mostova, udaljili zgrade kako ne bi došlo do rušenja poput domino pločica, u temelje i zidove ubacili učvršćivače, podloge, hidrauličke amortizere i opruge, usavršili seizmički sustav motrenja i obavještavanja građana.

Upravo 2020. knjiga „nakon potresa“ i iskustva iz Japana postaju opet aktualni kada su poput zlokobne sjene iz dubina snažni potresi uzdrmali Hrvatsku,

Život s potresima donosi poseban osjećaj neizvjesnosti u naše živote. Hrvatska se nalazi u seizmički aktivnom području i u prosjeku se locira oko 25 potresa dnevno dok se deseci tisuća potresa događaju diljem svijeta svake godine. Iako neki uzrokuju manju štetu ili nikakvu štetu, drugi dovode do urušavanja zgrada, gubitka života i ogromnih poremećaja u lokalnoj ekonomiji.

Prema dosadašnjim podacima, na području Hrvatske se ne bi trebali očekivati potresi magnitude 8 ili 9 koji su razorne rušilačke snage. Potresi koji su se do sada događali bili su magnitude maksimalno 6. Veliki potres koji je pogodio Zagreb iz 1880. godine nije bio jači, no bio je dovoljan te je snažno oštetio zgrade čija je gradnja tada bila slabije kvalitete

Veliki potresi u povijesti

23.siječnja 1556.godine ostat će zabilježen kao najstrašniji potres u čovječanstvu, tog dana je potres u kineskoj pokrajini Shaanxi odnio 830 tisuća ljudskih života.

Jedan od najrazornijih potresa u Europi dogodio se 1. studenog 1775. godine kada je u manje od 6 minuta portugalski grad Lisabon gotovo sravnjen sa zemljom. U potresu je poginulo između 70 i 100 tisuća ljudi. Nakon toga grad je pogodio tsunami, a požari koji su gorjeli sljedećih 5 dana u potpunosti su uništili grad. Nakon ovog potresa se intenziviralo proučavanje potresa.

Najjači ikad zabilježeni potres u povijesti je bio s razornom snagom od 9,5 stupnjeva po Richterovoj ljestvici i pogodio je Čile, 22.svibnja 1960.godine, a potres se osjetio u cijeloj Južnoj Americi te izazvao niz tsunamija koji su pogodili Havaje, Japan, Filipine, SAD te Australiju i Novi Zeland.

Potres razorne snage od 9,3 stupnja po Richteru koji je pogodio 26.prosinca 2004. Sumatru za sada je drugi najjači zabilježeni potres u povijesti. Pamtimo ga kao potres koji je izazvao veliki tsunami koji je pogodio obalu Indijskog oceana, a u kojem je stradalo gotovo 230 000 ljudi. 

Najjači potresi u Hrvatskoj

Dubrovnik je 6. travnja 1667. godine pogodio potres od 7,6 po Richteru. U dotadašnjoj povijesti to je bila najveća katastrofa – velik dio grada bio je uništen i oštećen.

Isto to Dubrovačko područje pogodio je 1996. potres jačine 6 po Richteru i uzrokovao je ozbiljnu materijalnu štetu na području Dubrovnika i Stona.

Najjači potres u Zagrebu bio je 1880. i bio je jačine 6,3 po Richteru i tada je veliki dio grada bio j razrušen. Obnova grada koja je uslijedila, pod vodstvom Hermana Bollea, temeljito je izmijenila vizure grada.

1906. godine, Zagreb su pogodila dva potresa – prvi jačine 5,5, a drugi 6,1 po Richteru.

Osjetljivost na potrese u Hrvatskoj

U Hrvatskoj je veliki problem i osjetljivost na potrese zbog infrastrukture izgrađene prije donošenja suvremenih propisa za protupotresnu gradnju i praksi u graditeljstvu, a prvi takav propis donesen je 1964. Suvremena infrastruktura je prilagođena standardima današnjeg Eurokoda 8 (EC8) i procjene su takve da čak trećina zgrada u Hrvatskoj nije
građena u skladu s EC8. Konstrukcije se u potresnim područjima prema Eurokodu moraju projektirati i graditi tako da se ispune sljedeći zahtjevi: (1) zahtjev da ne smije doći do rušenja uslijed potresa i (2) zahtjev ograničenog oštećenja.

Hrvatsku pokriva područje očekivanog intenziteta potresa od VI – IX stupnja MCS ljestvice. Prema lokaciji objekta određuje se projektna akceleracija tla, na koju se objekt projektira i gradi. Veličina dopuštenih oštećenja ovisi o tzv. kategoriji objekta.

Kako izgraditi kuću otpornu na potres

Kako izgraditi kuću otpornu na potres, koliku snagu potresa može izdržati kuća a da se ne sruši? Jedno je od najčešćih pitanja koje si postavljamo nakon što smo preživjeli u 2020.godini dva razorna potresa, prvi u Zagrebu 22.ožujka magnitude 5.5 po Richteru i drugi 29. prosinca izuzetno razorni s epicentrom u blizini Petrinje magnitude 6,2 po Richteru koji je razrušio više od pola objekata u Sisačko-moslavačkoj županiji. Većina stručnjaka se slaže da se ne trebate opterećivati s jakostima potresa i njegovom magnitudom već trebate paziti da projekti ili analize koje naručujete budu izrađene u skladu s važećom tehničkom regulativom.

Ovi potresi su pokazali da su kuće s propisno izvedenom konstrukcijom prošle uglavnom bez bitnih oštećenja na konstrukciji zgrade. U slučaju jakih potresa Ytong ima sposobnost manjih elastičnih deformacija bez krutih lomova konstrukcije, te tako omogućava siguran izlazak ljudi iz objekata.

Možemo zahvaliti rezultatima istraživanja u Japanu, SAD-u i drugdje jer imamo sve bolje mogućnosti izvedbe građevina koje će manje potrese podnijeti bez oštećenja a veće bez rušenja. Važna su odgovarajuća ispitivanja lokacija, izbor odgovarajućih temelja, u nekim slučajevima i poboljšanje temeljnog tla i na kraju osiguranje nosive konstrukcije te nenosivih elemenata.

Kako to rade u Tokiju?

U Tokiju živi 38 milijuna stanovnika, a gustoća naseljenosti grada je 6200 stanovnika po kvadratnom kilometru.

Imaju poseban način gradnje te je 87 posto zgrada u Tokiju otporno na urušavanje tijekom potresa. Neboderi, stambene zgrade i ostali visoki objekti moraju strogo pratiti odredbe o gradnji. Baza na kojoj se grade je teflon koji omogućuje da objekt lagano klizi tijekom trešnje. Nosivi stupovi pojačavaju se materijalima koji su na bazi ugljika.

Što se tiče starijih zgrada u Tokiju, one kojima prijeti opasnost od urušavanja tu se ulažu značajna sredstva u istraživanja. Primjenjuju se sustavi velikih konstrukcija koje se nalaze na vrhovima zgrada ili kojima su one obavijene te im služe kao pomagalo za uspješnije njihanje prilikom potresa, čime se smanjuje opasnost od urušavanja te izazivanje oštećenja na objektu. Takvi tzv. “prigušivači s podešenom masom” koriste se za smanjenje maksimalne amplitude seizmičkih vibracija.

Kako potres djeluje na građevinske objekte

Kad se dogodi potres, on šalje udarne valove po cijelom tlu u kratkim brzim intervalima u svim različitim smjerovima. Nosive konstrukcije objekta su opterećene vertikalnim i horizontalnim djelovanjima

Vertikalna djelovanja su vlastita težina objekta, stalno opterećenje, pokretna i korisna opterećenja te snijeg. Horizontalna djelovanja na građevinu su vjetar (promjenjivo) i potres (izvanredno djelovanje).

Protupotresna gradnja je projektiranje i građenje građevina pri čemu je uz vjetar, uzet u obzir i potres kao horizontalno djelovanje na građevinu prilikom proračuna nosive konstrukcije. Svrha protupotresne gradnje prvenstveno je zaštita života ljudi, no ista, kao što je bilo vidljivo i poslije nedavnog potresa u Zagrebu, znatno umanjuje i pojavu oštećenja na građevinama.

Prvo i najvažnije – gradite prema propisima i normama

Današnji Tehnički propisi za zidane konstrukcije propisuju tehnička svojstva zidanih građevina, sadrže zahtjeve za projektiranjem, izvođenjem radova, korištenje, održavanje i sl. i ono najvažnije u propisima su zahtjevi koje građevina mora zadovoljiti u aspektu mehaničke otpornosti i stabilnosti građevine i protupožarne otpornosti.

Propisi i norme na snazi u RH u skladu su s dostignućima struke u svijetu – struke koja se stalno razvija. Nakon ovih potresa ojačala se i svijest i važnosti struke pri izgradnji i mnogi koji planiraju graditi kuće posebnu pažnju će usmjeriti ka standardima protupotresne gradnje a povećala se i potreba za ojačanjem postojećih građevina.

Osnovni postulati kvalitetne gradnje na stabilnom tlu su dobar temelj i vertikalni i horizontalni sustav nosivih konstrukcija.

Temelji moraju biti povezani s nadtemeljnom konstrukcijom kuće dok svi nosivi zidovi kuće moraju biti omeđeni s armirano betonskim vertikalnim i horizontalnim serklažama. Vertikalni serklaži se izvode na svim spojevima zidova, kutevima građevine kao i kod većih otvora. Horizontalni serklaži izvode se istovremeno sa stropnom pločom (međukatna ili krovna konstrukcija) i postavljaju se iznad svih nosivih zidova. Zabatni zidovi prepoznatljivog trokutastog oblika, također moraju biti omeđeni krovnim kosim serklažima. Isključivo na tako izvedene zidove se onda može oslanjati drvena konstrukcija krovišta.

Na tržištu Hrvatske dostupni su brojni suvremeni građevinski materijali i sustavi s kojima, uz uvjet projektiranja i izvođenja sukladno Tehničkim propisima, možete izgraditi objekte otporne na potrese predviđene jačine za područje Republike Hrvatske.

Kuća građena od Ytong porobetona je najsigurnija kuća kada je potres u pitanju. Razlog tome je manja masa konstrukcije i izotropnost materijala koja uvjetuje ista tehnička
svojstva u svim smjerovima, što kod drugih materijala za zidanje nije slučaj. Ytong je homogen, čvrst i izrazito duktilan materijal. Potresna sila koja djeluje na zgradu znatno je manja u odnosu na druge konstrukcije zidanih elemenata.

Usporedbe radi, zapreminska masa Ytong porobetona varira između 350 i 650 kg/m³, što je znatno manje od opeke (800-1400 kg/m³) ili betona (2.400­−2.500 kg/m³). Mala težina objekata izgrađenih od Ytong materijala rezultira manjom amplitudom njihanja, što automatski omogućuje veću stabilnost prilikom potresa.

Kod gradnje je važno da se protupotresna izvedba kuća zasniva na tome da ona kao cjelina
elastično podnese horizontalne, a ponekad i vertikalne udare potresa, a da se pritom ne ošteti. Vidjeli smo iz razornih potresa koji su nas pogodili da je izuzetno važno graditi u skladu s propisima i na osnovu projekata koji su izradili ovlašteni arhitekti i projektanti a o štednji materijala ne treba posebno pričati.

Za kvalitetnu izvedbu važna je i stalna stučna nazočnost nadzornog inženjera na gradilištu.

Dobar temelj i vertikalni i horizontalni sustav nosivih konstrukcija preduvjet su za kvalitetno izvedenu obiteljsku kuću. Ako se potres dogodi baš u ovom trenutku bit ćete sigurni u svom domu jer vaš je dom otporan na potres.

Ostale objave iz kategorije